Obnova Schlosserovih stuba kasni već pet mjeseci u odnosu na prvotno najavljene rokove. Kako smo pisali danas, radovi su zapeli zbog niza nepredviđenih okolnosti, od naknadno utvrđenih problema s konstrukcijom, preko potrebe za dodatnim armiranjem bočnih zidova, do tehničkih ograničenja vezanih uz tramvajske vodove koji onemogućuju korištenje dizalice. Iako iz Grada poručuju da je velik dio elemenata izrađen u radionici te da se radovi nastavljaju čim se steknu uvjeti, građani nisu baš sretni što svakodnevno prolaze pokraj ograđenog i nedovršenog stubišta koje je trebalo biti završeno još ljetos.
U međuvremenu, u redakciju su počele pristizati poruke Zagrepčana koji kašnjenje komentiraju s dozom ironije, nudeći vlastite prijedloge što se sve, u vremenu koliko traje rekonstrukcija Schlosserovih, moglo napraviti. Jedan od njih napisao nam je da se moglo, umjesto stuba, odmah na gradnju uspinjače, što bi, dodaje, građanima barem olakšalo uspon prema Šalati. - Nazovemo je Schlosserova uspinjača, naravno, da ostane tradicija imena, ali ne i muka koja je potrebna za doći gore - kaže naš čitatelj. Drugi predlaže da se, po uzoru na europske gradove slične konfiguracije terena, izgradi panoramski lift koji bi povezivao centar grada sa Šalatom, dok treći ističe da su se barem mogle postaviti privremene modularne stube kako bi se omogućio normalan prolaz pješacima dok se čeka završetak "trajnog rješenja".
Neki su otišli i korak dalje pa, aludirajući na niz tehničkih iznenađenja tijekom radova, predlažu da se o obnovi snimi mini-dokumentarac u nastavcima, s epizodama simboličnih naslova poput "Beton koji nije bio armiran", "Zid koji je iznenadio" i "Dizalica koja čeka tramvajske vodove". Podsjećamo, Schlosserove stube nastale su početkom 1920-ih godina kao dio urbanističke vizije arhitekta Huga Ehrlicha, koji je projektirao i Zakmardijeve stube. U Zagrebu su se u 19. i 20. stoljeću stube gradile kako bi se olakšao pristup brežuljkastim dijelovima grada, a ovo stubište i danas predstavlja najbrži pješački put prema Šalati. Počinje iza zgrade Slavenske banke u Vlaškoj 53, koju je također projektirao Ehrlich, te se u šest krakova u velikom luku uspinje prema sjeveru.
Ime su dobile po poznatom liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru-Klekovskom, a generacijama su služile kao svakodnevni put prema fakultetima, školama i sportskim terenima na Šalati. Tijekom desetljeća intenzivne uporabe stube su se rasklimale, na pojedinim mjestima otkrhnule i napukle, a dijelovi konstrukcije su se i pomicali. Sve je to postupno narušilo njihovu stabilnost i jasno pokazalo da je temeljita obnova neizbježna.
Otvori KEKS Pay
a da, trosit cemo lovu na gluposti a cijeli zapadni dio grada nema tramvaj.