Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Pogledajte kako je izgledala krčma u Dubravi 1941. godine

O povijesti četvrti u projektu 
Zagrebački kvartovi Muzeja grada Zagreb
07. siječnja 2014. u 10:12 2 komentara 13159 prikaza
Pekara u Dubravi 1941.
Foto: Muzej grada Zagreba
Pogledajte galeriju 1/3

Novi doseljenici koji od početka 1930-ih (pa čak i druge polovice 1920-ih) dolaze na uže područje Dubrave imali su na raspolaganju tek manji broj mjesta u svom okruženju za kupnju osnovnih namirnica.

Na starim fotografijama koje prikazuju te trgovine može se primijetiti da se one uglavnom otvaraju zajedno s gostionicama, poput onih obitelji Kefeček ili Brabec na samom početku Ulice Dubrava. U Dubravu se doseljavaju i obrtnici.

jarun Kvartovi nekad i sad Jarun su 1950-ih prekrivala široka polja i grašak siget nekad kvart nekad i sad Pogledajte nebodere u Sigetu 1969. godine Kustošija nekad kvart nekad i sad Kada se Kustošija pripojila gradu Zagrebu

Primjerice, obitelj Čučković 1934. godine u Ulici Dubrava otvara prvu parnu pekarnicu, Crnogaj staklanu, Cilindić mesnicu, Cinzek kovačku radionicu...

U Donju Dubravu tridesetih godina doseljavaju se i osobe koje su bile vješte u različitim zanatima. To su bili radnici zaposleni na željeznici pa se i nedostatak nekih obrtničkih radionica u to vrijeme nadomještao međusobnim pomaganjem. Poslije Drugog svjetskog rata, uz porast broja stanovnika, raste i broj obrtničkih radionica. No, poslovnog prostora nema dovoljno, što ometa normalan razvoj svih gospodarskih djelatnosti. Tada su traženiji obrti, primjerice, građevinski, krojački i postolarski.

Tijekom ‘80-ih godina sinonimom za trgovinu postaje poznata Konjščinska ulica, smještena na samom ulazu u Dubravu. Razvojem potrošačkog društva, ‘90-ih godina tzv. novi poduzetnici otvaraju brojne privatne objekte u Dubravi, uglavnom ugostiteljske objekte, posebice kafiće. Za poduzetničku kulturu Dubrave karakteristični su umjetnički obrti, poput zlatarskog, a vlasnici su većinom Janjevci, doseljenici s Kosova, ili Albanci, doseljenici iz Makedonije.

Na žalost, s obzirom na stanje u gospodarstvu, poduzetnici se svakodnevno suočavaju s brojnim problemima i bore da opstanu u svojem poslu. Mnogi stari obrtnici morali su zbog krize zatvoriti svoje lokale, a pojavili su se novi poduzetnici s jeftinijim proizvodima koji su kupcima dostupniji.

EKSKLUZIVNE SNIMKE
VIDEO Braća Mamić žive opušteno u BiH: Evo čime se bave u slobodno vrijeme
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
  • vlado8:

    U Konjščinskoj je otvoreno sve i svašta samo ništa korisno

  • Avatar tajar
    tajar:

    Jeli tada krčmar plačao ZAMPu pristojbe za glazbu, a Gradu za terasu?