Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Život

Evo zašto se 34.000 ljudi rado vraća u osamdesete u Zagrebu

Uz članove popularne Fejs grupe prisjećamo se izlazaka u Lap i Kulušić, spojeva kod sata, rifli iz Trsta i preuređenja grada za Univerzijadu.
21. studenoga 2019. u 21:42 117 komentara 26088 prikaza
Osamdesete
Foto: Arhiva Željka Sokolovića
Pogledajte galeriju 1/10

Nostalgija ili lagana zabava? Prisjećanje na desetljeće koje im je obilježilo živote uz nabrajanje hitova tog razdoblja na koje su plesali u danas zatvorenim klubovima, priča o modi, dizajnu ambalaže, reklamama, fotografija koje najčešće izazivaju smijeh zbog frizure ili odjeće… Tako bi se u najkraćim crtama mogla opisati Facebook grupa “Osamdesete u Zagrebu” koja ima oko 34.000 članova, a nedavno je, uz koncert kultnog dua Denis & Denis te njihove uspješnice poput “Program tvog kompjutora” i “Ja sam lažljiva”, proslavila peti rođendan.

IZLAZAK IZ MRAKA 'Na Univerzijadi sam kupila svoje druge adidasice u životu, po prve sam išla u Trst 70-ih'

Osnivač grupe pedesetjednogodišnji je Vinko Coce, koji objašnjava kako je sve krenulo od domaće zadaće njegove kćeri koja je trebala opisati osamdesete. Želeći joj pomoći, krenuo je pretraživati mrežu i shvatio kako nema puno relevantnih informacija te je odlučio pokrenuti grupu u kojoj se članovi prisjećaju omiljenog im razdoblja.

Dobili smo prvu pizzeriju

– Bilo je to vrijeme bez mobitela. Sudare smo dogovarali ili telefonom ili na spoju prije. A komadi su dolazili na sudare bez stotinu SMS poruka tipa ”Je l’ krećeš?”, ”Di si?”, ”Čekam”… Dvaput godišnje putovalo se u Trst, jednom do dva puta u Graz. Bili smo carevi Ponte Rossa, kod Giovannija smo kupovali super rifle. Otvorila se tada i prva pizzerija u Zagrebu, u Dežmanovu prolazu. Još i danas pamtim taj omamljujući miris, a pizzu veličine običnog tanjura morao si čekati najmanje sat vremena, kolika je bila gužva. Studirali smo, radili preko student-servisa, love je bilo dovoljno. I za pivo, pljuge, benzin, pizzu... – prisjeća se Coce.

Osamdesete | Autor : Arhiva Vinka Coce Foto: Arhiva Vinka Coce

Zagreb, dodaje, tada nije nudio puno, ali ono što jest, nudio je bez fige u džepu. Noćni život bio je intenzivan, a osim u Zvečku, Kavkaz i Blato, koji su bili poznati kao “Bermudski trokut”, izlazilo se u Studentski centar, Big Ben, Šrapčevu, Njam, Saloon, Lapidarij, Kulušić, Jabuku, Đuru...

– I točno se znalo tko kamo izlazi. Bio je tu i Papagaj, a kasnije se otvorila i Palainovka, dok je najgora birtija bila Splavnica, tik do centralne ljekarne na glavnom trgu. Ako je kvartovsko ležanje na školskom bilo uzaludno, izlazili smo u grad tramvajima. Otvoriš prva vrata, spustiš se na gazište, pa tamo negdje oko Narodnih novina u Jurišićevoj iskočiš iz tramvaja kulerskog izraza lica. Frizure su bile pažljivo njegovane, guste kovrče spuštale su se do ramena. Pa s komadom u kino, zadnji red, a poslije malo druženja na klupicama u parkiću. Nismo osjetili zimu, a još manje jarka ljeta. Sve je bilo nekako jednostavnije. Bili smo sretniji, nasmijani, ležerniji, spontaniji... – opisuje Coce ne propuštajući spomenuti ni kultne grafite nastale u to vrijeme poput “Ana, budi mi vjerna i čekaj svog Marija”, pa potom i “Mario, potrošio sam ti Anu” te “Alexu ne daju klavir”.

Grupa Riva ispred butika Tradate što se nosilo 80-ih Čekalo se da haljina za večernji izlazak "izađe" ispod mašine

– Osamdesete su za većinu nas bile godine mladosti, prvih ljubavi, dobre muzike i izlazaka – ističe pedesetogodišnji prehrambeni tehnolog Željko Sokolović koji je svoje “ja”, dodaje, stvorio kroz punk i novi val. Prisjeća se i bicikla Pony, ploča na Cvjetnom te platnene vojne SMB torbice koja se nosila preko ramena, a dečki su koristili i podosta gela za kosu, dok neki nisu izlazili ni bez crne olovke za oči.

– Ushićenje je bilo kad bi netko donio iz inozemstva novu ploču, nalazili smo se po stanovima, slušali ih i uživali, presnimavali na kazete. Netko bi napravio palačinke i skuhao čaj, a više nam i nije trebalo – dodaje prijatelj iz grupe Josip Suić, pedesetčetverogodišnji biolog, koji iz tog razdoblja pamti i specifičnu radnu atmosferu po “poduzećima” od sedam do tri, ali i Polet, Studentski list, “miris pečenih kestena na uglu Klaićeve i tešku zagrebačku maglu na povratku iz Jabuke”. U grupi je, dodaje, osim starih, našao i neke nove prijatelje, baš kao i njegov vršnjak, inženjer Nenad Razumić, koji ističe kako ga je spojila i s bivšim školskim kolegama. Iako on nije “nestajao” u “Bermudskom trokutu”, naglašava da su ta vremena bila “ljudskija”.

Osamdesete | Autor : Arhiva Željka Sokolovića Foto: Arhiva Željka Sokolovića

– Kao srednjoškolci bismo preko dana sjedili na zdencu, kazališnim stepenicama, parku na Mažurancu, a navečer bismo se selili pred Studentski centar ili gore u Jabuku. Naravno, bili su tu i nezaboravni mali i veliki Lap u kojemu sam upoznao i sadašnju suprugu. Slušali su se uglavnom hard rock i punk. No na mjestima gdje smo izlazili žanrovi bi se uvijek miješali pa smo slušali i dark te, naravno, bacali oko na darkerice. Njihove crne dolčevite bez rukava odjevni su detalj kojeg se i danas rado sjećam iako se teško može nositi s kariranom minicom i mrežastim čarapama naših punkerica – govori Razumić.

No što se sve promijenilo u Zagrebu od tih osamdesetih? On žali zbog zatvaranja kultnih klubova, ali i lokala po Ilici i ostatku širega centra grada.

– Doista je žalosno vidjeti sablasnu Ilicu zapadno od Britanca, a uništeni su i mnogi mali, kvartovski dućani i obrti – slaže se i Josip Suić.

Univerzijada Velike promjene Univerzijada – sportski događaj koji je preporodio Zagreb i Večernjak

Punk, rock, disco

U grupi ima i mlađih članova koji su zainteresirani za osamdesete čiji se aspekti svako malo vraćaju na ulice, primjerice u modi. Jedna od njih je i četrdesettrogodišnja povjesničarka Vlatka Dugački, koju ponajviše, ističe, privlači razvoj popularne kulture u tom razdoblju.

Osamdesete
1 / 10
Osamdesete

– Promjene u politici i ekonomiji usmjerile su je prema Zapadu, odakle je i dolazio najveći dio zabavnoga materijala, filmovi, štivo, glazba. Svijet jukeboxa, kafića, jazz i rock klubova postao je važan za kulturno oblikovanje mladih, odlazak u kino bio je omiljena izvankućna zabava, dok je na televiziji počelo intenzivnije emitiranje stranih serija i filmova, pri čemu se svi sjećamo “Dinastije” ponedjeljkom. Iznimno popularna bila je i “Kviskoteka”, krajem osamdesetih počelo je također emitiranje programa Z3, koji je uveo mlade voditelje, kompjutorsku animaciju i MTV-jeve spotove, a emisija “Stereovizija” predstavljala je stranu i domaću rock-glazbu. S emitiranjem je 1984. počeo i Omladinski radio 101, na dobro poznatoj frekvenciji 94,3 donio je kultne emisije “Mamuti”, “Zločesta djeca”, “Parlament show”, “Rock antologija”, “Van struje”... Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih s kritikom prema društvenim anomalijama pojavio se novi val s centrom u Zagrebu, čiji su akteri ušli u antologiju rock-glazbe, a njihova djela aktualna su i danas. Uz bujanje rocka i punka u tom je razdoblju cvjetala i diskokultura koja je poput drugih formi postala zaseban životni stil – ističe Vlatka Dugački.

Osamdesete | Autor : Arhiva Vlatke Dugački Foto: Arhiva Vlatke Dugački

Zagreb je, podsjeća također, za Univerzijadu koja je održana 1987. godine doslovno preporođen pa je, osim sportskih sadržaja, poput dvorane Cibona i uređenoga Jaruna, na kojemu se izgradilo plivalište Mladost s teniskim terenima i atletskom stazom s tribinama, dobio novi autobusni kolodvor te ulaz na Velesajam, ali i primjerice, hotele Holiday i Panoramu... Uređen je i Muzej Mimara, obnovljeno Zagrebačko kazalište mladih, preuređeni su kino Europa i Hipodrom, a u sklopu rekonstrukcije Ilice osamdesetih izgrađen je i veliki tramvajsko-autobusni terminal na bivšem zemljištu ciglane na Črnomercu.

Nedeljko Dragić Nedeljko Dragić Autor Zagija: Noću su me zvali i psovali majku jer na Zagiju nema hrvatske zastave

Sagrađena je 1985. i pruga koja se od Savske ceste odvajala Horvaćanskom te skretala preko Jadranskog mosta prema Velesajmu, a u Sopotu je spojena s postojećim tračnicama i tako se zatvorio tramvajski prsten kroz Novi Zagreb. Uspinjača je dobila vizuru kakvu danas ima, a uvedene su i cjelonoćne autobusne linije prema Novom Zagrebu i Sesvetama.

Čolić kao Travolta i šišmiš-rukavi

1. Glazba

Veliki je radijski hit 1981. postala pjesma Haustora “Moja prva ljubav”. Slušali su se i Azra, EKV, Crvena jabuka, Bijelo dugme, Josipa Lisac, Arsen Dedić, Idoli, Parni valjak, a najpopularniji pjevač bio je Zdravko Čolić, koji je nosio bijelo odijelo kao John Travolta i punio stadione. Nakon nastupa na Euroviziji i Daniel Popović na koncertima je zaluđivao ženski dio publike. Inozemne zvijezde bili su Michael Jackson, Madonna, Whitney Houston, Prince...

2. Moda

Ante Tonči Vladislavić, Nada Kobali, Nada Došen, Eleonora Luketić, Nada Kaić, Alan Hranitelj, Branka Donassy, Matija Vuica, Katarina Balogh, Rikard Gumzej... bili su dizajnerske zvijezde osamdesetih, a nosile su se tajice, šišmiš-rukavi, jakne s naglašenim ramenima, velike naušnice i isprani traper. Uglavnom, sve je moralo biti prenaglašeno, predimenzionirano, što šarenije i svjetlucavije.

3. Cibona i “Karingtonka”

Cibonin toranj gradio se od 1985. do 1988. Niknula je i velika zgrada Ine, zvana “Karingtonka”, ali i hotel Dubrovnik te ulično pročelje Velesajma. Jelačićev trg i fontana Manduševac uređeni su u povodu Univerzijade 1987. Opsežni radovi odvijali su se i na jezeru Jarun, oko kojega počinje i masovna stambena gradnja. U taj dio grada 1985. dolazi i tramvaj, i to linije 5 i 17.

4. Što se čitalo

“Gutale” su se zgode Štefice Cvek, daktilografkinje koja ima problema s kilogramima. Popularna knjiga Dubravke Ugrešić izišla je 1981., a brzo se počela i prevoditi na strane jezike. Čitale su se i knjige “Nepodnošljiva lakoća postojanja” Milana Kundere te “Ime ruže” Umberta Eca, a popularan je postao i roman “Moja Afrika” nakon što je prema njemu snimljen istoimeni film s Meryl Streep i Robertom Redfordom. Od časopisa hit je bio Polet, a popularno štivo bili su i Start te Večernji list.

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
  • istinaizlike:

    30 godina nakon svjetskog rata i defeudalizacije Zagreb se urbanizirao. 30 godina poslije Domovinskog - poseljačio.

  • darwil:

    Divna su to bila vremena kada si u tri u jutro pješke pratio djevojku kući siguran da ti se neće ništa desiti,kada si na TV gledao humoristične i realističke emisije,slušao kvalitetnu domaću i svjetsku Pop glazbu,imao siguran posao i plaču,besplatno ... prikaži još! lječenje i školovanje...ah bilo je prelijepo ali sve što je lijepo prekratko traje.

  • dado.co:

    Nije bila rijetkost sjest u auto te zapaliti dole na vikend Opatijsku tulumarnicu sa obaveznim posjetom Mildeu. Milde Sorte je mjesto na kojem su se pod svjetlima reflektora u znoju, zabavi i dimu rađali i umirali snovi, očekivanja i prve ... prikaži još!e ljubavi. Nepregledna zmija, stotine parkiranih vozila od »opatijskog zavoja« do Preluka. Stepenice pune ušminkanih »komada« i kočopernih frajera koji pred starinskim reflektorom i zatvorenim vratima čekaju red za ulazak u kultni disko klub iz kojega u oblacima kulja vrućina i dim cigareta. Blještava svjetla reflektora, treštenje basova koji se probijaju u noć prelučkog zaljeva, golema svijetleća reklama preko cijelog krova,to je ključna slika svijeta zabave iz vremena kad je Milde Sorte žario i palio. Bilo je puno disko klubova, ali Milde je ostao kralj disko zabave svog vremena i spada u dio povijesti koja se ne zaboravlja. Jedan je od najpoznatijih disko klubova u Hrvatskoj sedamdesetih i osamdesetih. Na njegovu mjestu danas najavljuju luksuzni hedonistički hotel, no taj će prostor zadugo za mnoge ostati Milde. Mjesto na kojem su se pod svjetlima reflektora u znoju, zabavi i dimu rađali i umirali snovi, očekivanja i prve ljubavi. Mjesto povijesti jedne mladosti... O tome koga se srelo, s kim upoznalo... Tko se s kim družio. Kome je tko zavidio, koga je poljubio. Tko je koga iznevjerio... Bezbrojni sportaši, ljepotice, glumci, motociklisti.......... više na https://www.facebook.com/groups/zagreb80s/