Američki predsjednik Donald Trump naredio je Pentagonu da započne s testiranjem nuklearnog oružja, obrazlažući odluku potrebom za vojnom fleksibilnošću kako bi se spriječilo da Rusija i Kina smanje jaz u nuklearnoj utrci u naoružanju. Ova odluka, izazvala je oštre kritike znanstvenika i bivših dužnosnika, koji upozoravaju na rizik od 'globalne lančane reakcije' i približavanja Trećem svjetskom ratu. Trump je to objavio na Truth Socialu neposredno prije sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Kasnije je novinarima na Air Force Oneu potvrdio da je odluka donesena zbog 'ravnopravnosti' s drugim nuklearnim silama. "Imamo više nuklearnog oružja od bilo koga. Mi ne provodimo testiranja – zaustavili smo ih prije mnogo godina. S obzirom na to da drugi provode testiranja, mislim da je prikladno da i mi provodimo testiranja“, rekao je Trump. Nije htio odgovoriti kada će se to dogoditi, već je rekao da će "vrijeme biti naknadno objavljeno". Analitičari upozoravaju da bi američki povratak nuklearnim testovima mogao pokrenuti lančanu reakciju, Rusija i Kina bi vjerojatno slijedile, što bi ozbiljno ugrozilo globalnu sigurnost i oživjelo strahove od nove utrke u naoružanju. Posljednje američko nuklearno testiranje provedeno je 1992. na poligonu u Nevadi.
A na Trumpovu najavu stigla je i reakcija iz Moskve i to vrlo jasna. "Predsjednik Trump je u svojoj izjavi spomenuo da i druge zemlje testiraju nuklearno oružje. Do sada nismo znali da itko testira", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. "Želim podsjetiti na izjavu predsjednika Putina, koja je mnogo puta ponovljena: ako netko odstupi od moratorija, Rusija će djelovati u skladu s tim“, rekao je Peskov. Na pitanje predstavlja li Trumpova najava početak nove utrke u nuklearnom naoružanju, odgovorio je: "Ne baš",
Geologinja Sulgiye Park iz Unije zabrinutih znanstvenika opisala je situaciju kao dramatičnu. "To je kao da palite šibicu u sobi punoj dinamita", kazala je. Park upozorava da bi ponovno pokretanje testova moglo izazvati paniku među zemljama bez nuklearnog oružja, potičući ih na izgradnju vlastitih bombi i urušavanje postojećih sporazuma o kontroli naoružanja.
Jill Hruby, bivša administratorica Nacionalne uprave za nuklearnu sigurnost u Bidenovoj administraciji, nazvala je odluku „vrlo lošom idejom“. "Ne postoji znanstveni razlog za testiranje", rekla je za ScienceNews, naglašavajući da američki stručnjaci već desetljećima posjeduju dovoljno znanja o sigurnom rukovanju nuklearnim oružjem. Međutim, upozorila je da manje iskusne zemlje, ako slijede američki primjer, riskiraju nesreće s radioaktivnim curenjem koje bi moglo zagaditi naseljena područja.
Podzemni testovi, iako manje vidljivi od atmosferskih, nose rizike od pukotina u Zemljinoj kori i ispuštanja zračenja. SAD su od 1940-ih do 1992. provele preko 1000 testova u Nevadi, dok je Rusija izvela sličan broj diljem svijeta. Ova odluka dolazi u osjetljivom trenutku. Sporazum Novi START, koji ograničava broj strateških nuklearnih projektila između SAD-a i Rusije, ističe 2026. godine. Istovremeno, napetosti oko sukoba u Ukrajini povećavaju strah od nuklearnog rata, piše Daily Mail.
Možda jeste rizik ali i njihovo pravo jer im nitko ne smije braniti napredak i razvoj.