Nejasan govor, oduzetost strane lica, slabost ruke – simptomi su moždanog udara. U tom slučaju treba reagirati odmah jer vrijeme igra ključnu ulogu. Prvih sat vremena nakon udara, tzv. "zlatni sat", ključno je za spašavanje moždanih stanica i povećanje šansi za preživljavanje i oporavak, upozoravaju stručnjaci iz HZJZ-a u povodu Svjetskog dana moždanog udara i kampanje "Svaka minuta je važna".
Svake minute u svijetu 30 ljudi doživi svoj prvi moždani udar, a statistike pokazuju da će pogoditi jednu od četiri osobe tijekom njihova života. Moždani udar jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bio je treći uzrok smrti u Hrvatskoj 2024. godine, kada je od moždanog udara umrlo 3656 osoba, odnosno 7,2% svih umrlih. Od toga je 1601 umrlih muškarca (6,4% od svih umrlih muškaraca) i 2055 umrlih žena (7,9% od svih umrlih žena). Učestalost moždanog udara značajno raste s dobi, no više od 60% moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16% osoba je mlađe od 50 godina. Posljedice moždanog udara mogu biti privremene ili trajne, ovisno o području mozga koje je zahvaćeno i brzini pružene pomoći.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara. U samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica.
Čimbenici rizika za moždani udar na koje se može utjecati su: pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).