Unatoč alarmantnim podacima o smrtnosti i učestalosti tih bolesti kod žena, o ženskom zdravlju u kontekstu kroničnih nezaraznih bolesti i dalje se premalo govori. Kronične nezarazne bolesti poput hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, moždanog udara, pretilosti, kroničnih respiratornih i bubrežnih bolesti te malignih oboljenja vodeći su uzroci smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu, a kod žena su ti rizici često podcijenjenii simptomi se nerijetko pripisuju stresu ili umoru., upozorile su stručnjakinje na konferenciji „Žensko zdravlje bez filtera“, koju je Hrvatsko društvo za kronične bolesti organiziralo u sklopu Prvog svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti, s ciljem jačanja zdravstvene pismenosti.
Iako žene najčešće brinu o zdravlju svojih obitelji i zajednica, vlastito zdravlje i dalje prečesto ostaje u drugom planu.
-Zdravo starenje počinje od rođenja – ono je povezano s našim genetskim nasljeđem, prenatalnim razvojem, okolišnim čimbenicima i načinom života. Briga o zdravlju ne bi trebala početi tek kad se pojave prvi problemi, nego biti dio svakodnevice. Prevencija i svijest o kroničnim nezaraznim bolestima temelj su zdravog i aktivnog života u svim fazama, - istaknula je gerontologinja dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti.
Doc. dr. sc. Ljiljana Fodor Đurić, hipertenziologinja i nefrologinja, iznijela je podatak da povišeni krvni tlak pogađa svaku treću ženu nakon 40. godine, a rizik se naglo povećava nakon menopauze.
Žene često imaju blaže simptome ili ih ne povezuju s tlakom, zato hipertenzija dugo ostaje neotkrivena. Hormonske promjene, trudnoća, kontraceptivi i menopauza značajno utječu na regulaciju tlaka. Neliječena hipertenzija povećava rizik od moždanog i srčanog udara, zatajenja srca i oštećenja bubrega. Neka briga svake žene za vlastito kardiovaskularno zdravlje počne u perimenopauzi – jer je taj životni period banka od koje ćete podići kredit za život nakon menopauze. Projekt je to na duge staze - kazala je doc. Fodor Đurić.
Istraživanja pokazuju da žene koje su redovito aktivne imaju 24% manji rizik od prerane smrti u odnosu na neaktivne žene, navela je kineziologinja prof. Sanja Ćurković. Zbog specifičnosti ženskog tijela, manjom količinom vježbanja žene ostvaruju veći zaštitni učinak na zdravlje u odnosu na muškarce, a pritom je važno da motiv za vježbanje ne bude samo “izgledati dobro”, nego želja da se osjećamo snažno, zadovoljno i zdravo. Tjelovježba gradi u ženi otpornost, vitalnost i zdravlje na duge staze.“
Za prevenciji brojnih kroničnih nezaraznih bolesti ključna je uravnotežena prehrana u djetinjstvu, adolescenciji, trudnoći i menopauzi, ukazuje nutricionistica doc. dr. sc. Valentina Rahelić. Napominje pritom da se potrebe za određenim nutrijentima mijenjaju kroz život od željeza i kalcija u mladosti do vitamina D i omega-3 masnih kiselina u zrelijoj dobi. Mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama, maslinovim uljem i ribom, pokazala se kao jedan od najučinkovitijih prehrambenih obrazaca u prevenciji razvoja brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i kardiovaskularne bolesti.
Otvori KEKS Pay
