Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Zbog proizvođača koke u Južnoj Americi pčele dobile svoje prvo utočište

U Međimurju je u lipnju lani zablježen nezapamćen pomor pčela, čiji uzrok nije utvrđen, no pčelari tvrde: To je zbog pesticida
26. siječnja 2021. u 23:00 2 komentara 3370 prikaza
Cynthia Callizaya shows bees on her hand at her bee sanctuary Las Orquideas Ecoparque in Cotapata, Yungas
Foto: DAVID MERCADO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

 Kao što već dulje vrijeme postoje utočišta za slonove, lavove, žirafe, orlove i druge životinje, tako bi mogla masovno nicati i utočišta za – pčele. Jedan bračni par u Boliviji je otvorio utočište za medonosne pčele čiji broj rapidno pada zbog krčenja šuma i uzgoja lišća koke (Erythroxylum coca) koja je u toj južnoameričkoj državi najprihodovnija poljoprivredna kultura.

Mjerne postaje u Slavonskom Brodu bilježe visoke koncentracije zagađenja zraka PAD IZMEĐU 10-50 POSTO Istraživanje pokazalo: Mjere zbog koronavirusa nisu poboljšale kvalitetu zraka

Veterinar Eric Paredes injegova supruga Cinthya Callisaya Yujra desetak godina obilaze suptropsku regiju Yungas, skupljaju košnice s pčelama i prenose ih u utočište Las Orquideas (Orhideje), gdje su postavili drvene košnice u kojima, javlja Daily Sabah, kukci mogu normalno živjeti, daleko od farmera.

Opasni žutonogi stršljen

– Poznato je da medonosne pčele pomažu u oprašivanju biljaka koje su izvor oko 70 posto hrane za ljudsku prehranu – ističe Paredes i upozorava da lokalni poljoprivrednici krče šume i druge usjeve kako bi uzgajali unosniju koku.

Cynthia Callizaya shows bees on her hand at her bee sanctuary Las Orquideas Ecoparque in Cotapata, Yungas
1 / 6
Cynthia Callizaya holds a honeycomb of native bees at the bee sanctuary Las Orquideas Ecoparque in Cotapata, Yungas Cynthia Callizaya holds a honeycomb of native bees at the bee sanctuary Las Orquideas Ecoparque in Cotapata, Yungas, Bolivia, January 13, 2021. Picture taken January 13, 2021. REUTERS/David Mercado DAVID MERCADO

Osim što ostaju bez prirodnih staništa, pčele masovno ugibaju i od pesticida koje farmeri koriste u uzgoju koke koja se koristi za žvakanje, proizvodnju čaja i lijekova, no ona je, poznato je, i ključni sastojak droge kokaina. Postoje plantaže koje su legalne, no većina koke u kišnoj regiji Yungas u zapadnoj Boliviji ipak dolazi s onih ilegalnih. Bolivija je treći najveći proizvođač kokaina nakon Kolumbije i Perua. Paredes ističe da je zbog nezasitnih farmera ugroženo 60 posto od gotovo 20.000 hektara šuma u pokrajini Yungas, a populacija pčela se prepolovila.

– Osjećamo obvezu boriti se za njihov spas – kaže Paredes koji educira lokalne poljoprivrednike o pčelama.

Zahvaljujući utočištu, uspjeli su već spasiti desetak domaćih vrsta. – Cilj je pretvoriti utočište u instituciju za istraživanje pčela kako bismo stečeno znanje prenijeli i u druge regije – najavio je Paredes.

Pogled iz zraka na tisuće kubika otpada koji je zagadilo rijeku Drinu NUŽNO HITNO RJEŠENJE VIDEO Ekološka katastrofa u BiH: Tisuće kubika otpada zagadilo rijeku Drinu

Diljem svijeta obitava oko 20.000 vrsta pčela, a desetak posto, oko 2000, živi na području Europe. Deset posto ih je ugroženo. Vijesti o dramatičnim pomorima pčela posljednjih godina stižu odasvud, a 2016. godine na listi ugroženih vrsta našlo se i sedam vrsta pčela iz roda Hyaleus. Riječ o pčelama koj žive u Latinskoj Americi i Austra-liji, često u malim populacijama, a glavni razlog nestajanja je, kao i u Boliviji, uništavanje staništa.

Dijelom je tome krivo krčenje šuma, a dijelom unošenje i brzo širenje invazivnih vrsta biljaka i životinja koje potiskuju domaće. U Europi je oko 20 posto ugroženih vrsta pčela endemsko. Oko 15 milijardi eura vrijednosti godišnje poljoprivredne proizvodnje Europske unije izravno se pripisuje oprašivanju s pomoću insekata, a najvažniji su oprašivači upravo pčele koje ugrožava prenamjena zemljišta zbog poljoprivrede i urbanizma, čime im se smanjuju zalihe hrane i mjesta za gniježđenje.

Pčele iz jedne zajednice dnevno mogu posjetiti i do 60 milijuna cvjetova. Europska komisija predstavila je 2018. “Inicijativu EU za oprašivače”, prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU koja se bavi divljim kukcima oprašivačima, a jedan od ciljeva je smanjenje upotrebe pesticida. Invazivne strane vrste poput žutonogog stršljena (Vespa velutina) i bolesti posebno su, upozoravaju, opasne za pčele čiji broj opada i zbog klimatskih promjena te porasta temperature.

Aristotel, Hipokrit i Pitagora

U Europi je najčešća vrsta pčela medarica (Apis mellifera), podrijetlom iz Afrike.

Njezine najučestalije podvrste su kranjska pčela ili siva pčela, talijanska pčela, kavkaska pčela, tamna europska pčela... Siva pčela (Apis mellifera carnica), u narodu poznata kao domaća pčela ili sivka, oprašuje oko 80 posto cvjetnica i 70 posto usjeva u Hrvatskoj, a kod nas se vodi kao autohtona, kao i u još nekoliko europskih država.

KATASTROFA Zastrašujući prizori iz Rusije: Obližnja rijeka postala krvava

Važnost pčela poznata je od davnina pa su ih tako neke drevne religije smatrale svetim životinjama. O njima su pisali Aristotel, Hipokrit i Pitagora. Potkraj 20. stoljeća, a posebno počekom 21., počele su se javljati alarmantne vijesti o izumiranju. Jedna međunarodna znanstvena studija iz 2009. to je nazvala poremećajem raspada kolonija koji se očituje u poremećaju živčanog sustava pčela, dezorijentaciji i izgubljenosti u prostoru. Prema studiji, uzrok su – pesticidi.

U Hrvatskoj je, u Međimurju, u lipnju prošle godine zabilježen do tada nezapamćen pomor pčela, čiji uzrok nije službeno utvrđen, no pčelari smatraju da su deseci milijuna pčela uginuli zbog tretiranja poljoprivrednog zemljišta pesticidima. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je prošlog mjeseca milijun kuna pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica na području te županije. Potporu u iznosu od 769 kuna po pčelinjoj zajednici primilo je 38 pčelara s ukupno 1300 pčelinjih zajednica.

pojavio se i lažni
Goga se obratila javnosti: 'Dogodilo se nešto nemoguće, blokirali su moj račun, ne mogu ništa više'
JUBIZOL
Energetski štedljiva kuća
Veliki vodič - zbog ovih kvalitetnih fasada godišnje možete uštedjeti i do dvije hrvatske plaće
  • Veco:

    Bestrzajac ne baljezgaj

  • sisavac:

    zašto i s kojim pravom je agencija međimurcima dala 100 eura po košnici, ako se ne zna uzrok pomora? dal su davali full iznos za kravu koja je oboljela nakon cijepljenja protiv jedne bolesti? nisu. zašto se i dalje ne ... prikaži još! zna uzrok pomora pčela u međimurju? par kila uginulih pčela dati na analizu nije problem. zašto nema rezultata? što se skriva? inače, kako je industrija meda jako raširena, trebali bi prihvatiti i činjenicu da danas ima najmanje deset puta više pčela nego prije 100-ak godina. nekad je bilo malo pčelara, pa i manje pčela. a divlji rojevi pčela su bili manji od današnjih, bez ikakve zaštite (nije ni bilo bolesti, al opet), proizvodilo se daleko manje hrane, i manje obrađivalo. ovo danas je pčelarenje jednako farmskom uzgoju životnja. u normalnoj sezoni pčelar će kile i kile šećera dati po jednoj košnici, tretirati ih kojekakvim sredstvima, jer bolesti ih jako napadaju, paraziti... kila šećera 5 kuna, kila meda 70 kuna. 'meda'. nemojte meni govoriti o pčelama.