Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 180
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
SUKOB

Zbog nečitkih recepata pacijenti ostaju bez lijeka

21.01.2002.
u 00:00

* Ljekarne su postale servis HZZO-a, a ljekarnici administratori, sa sve manje vremena za stručne poslove i razgovore s pacijentima, kaže predsjednik Hrvatske ljekarničke komore mr. Darko Takač

Osim imena i količine lijeka, broja pakovanja, broja Područnog ureda HZZO-a, kategorije osiguranika, participacije, šifre liječnika i šifre bolesti, prilikom izdavanja lijeka na recept, farmaceut mora u računalo po novim propisima unijeti i JMBG osigiranika te serijski broj recepta. Zatrpani administrivnim poslom, ljekarnici negoduju, a poseban su problem da loše otisnute preslike zdravstvenih iskaznica na receptima.

- Gubimo vrijeme na odgonetavanje pacijentova matičnog broja, često moramo kontaktirati liječnika koji je izdao recept, a nerijetko su prisiljeni odbiti izdavanje lijeka. Najlakše je ako je pacijent ima uz sebe zdravstvenu ili osobnu iskaznicu, ali u slučajevima kada a druga osoba podiže lijek, izbijaju i ozbiljni problemi - ispričala nam je magistra Ljekarne Šoštarić u Cvjetnoj cesti. Smatra da bi uređaji u ljekarnama kroz koje bi provukli zdravstvenu iskaznicu olakšali posao.

U Ljekarni Zagreb, nečitljivi preslici zdravstvenih iskaznica također usporavaju rad ljekarnicama, no kako kažu, još je veći problem blijedi liječnički žigovi i nečitki potpisi.

- Problem JMBG-a rješavamo uz pomoć liječnika pacijenata, jer se obično radi o liječnicima s kojima surađujemo i koji su u našoj su neposrednoj blizini. A kada je liječnički žig nejasan, moramo odbiti izdavanje lijeka - kaže djelatnica ljekarne iz Savske ceste.

Ljekarnici administratori

- Ljekarne su postale servis HZZO-a, ljekarnici administratori sa sve manje vremena da obavljaju svoje stručne poslove, da razgovaraju s pacijentima - komentira predsjednik Hrvatske ljekarničke komore mr. Darko Takač. - Ljekarne jesu u ugovornom odnosu sa HZZO-om, ali zar zbog toga ljekarnici moraju biti dovedeni pred svršen čin u stilu "uzimi ili ostavi". Svi naši pokušaji da razgovaramo s nadležnima u Zavodu kako bismo došli do kvalitetnijih rješenja, bili su bezuspješni.

HZZO: Ljekarne su u ugovornom odnosu

U HZZO-u odbacuju sve kritike farmaceuta.

- Točno je da su farmaceuti dobili dodatne obveze i da tražimo unos velikog broja znamenaka, ali uz bolju organizaciju i malo dobre volje, razloga za pobunu ne bi bilo - drži pomoćnica direktara HZZO-a za medicinske poslove dr. Lidija Hrastić-Novak. - Ljekarne su u ugovornom odnosu sa Zavodom i potupna obrada recepata njihov je posao. K tome - navodi dr. Hrastić-Novak - uz dosadašnje podatke unošenje matičnog broja pacijenata je nužno kako bismo mogli pratiti potrošnju lijekova i po osiguraniku. Taj je podatak važan zbog primjene novog Zakona o zdravstvenom osiguranju, točnije radi sklapanja budućih polica dopunskog osiguranja. Serijski broj recepta pomoći će nam da spriječimo manipulacije s receptima. Bilo je, naime, slučajeva da smo na naplatu dva puta dobivali isti recept.

- Liječnike smo upozorili da JMBG pacijenta mora biti na receptu jasan, ali čak i ako nije čitak, to ne bi trebao biti problem, jer onaj koji podiže lijek mora uz sebe imati zdravstvenu iskaznicu osobe za koju lijek podiže. No, 1. travnja - napominje dr. Hrastić- Novak - imat ćemo recepte kojima će serijski broj biti kodiran i neće se više unositi ručno već optičkim čitačem. A da su si ljekarnici nabavili uređaj kroz koji se provlači magnetski slip zdravstvene iskaznice, 80 posto podataka bi ušlo izravno u računalo. Za ručno upisivanje ostala bi dijagnoza i šifra liječnika. A nakon informatizacije sustava - zaključuje - problema više biti neće.

Istovremeno, s uvođenjem novih obveza, zbog financijskog ograničenja zdravstvenog proračuna za ovu godinu, pala je i vrijednost boda za ljekarničke usluge što za izdane lijekove na recept ljekarnama plaća državno zdravstveno osiguranje. Deset posto niža vrijednost boda, za jednu prosječnu ljekarnu u kojoj su lijekovi na recept između 60 i 70 posto ukupnoga poslovanja, znači, prema gruboj računici g. Takača, oko 20.000 kuna manje mjesečnog prihoda.

D. Glavina, M. Rajić

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata