Zagreb se i danas probudio u magli, a ništa bolje vrijeme nije ovih dana bilo niti u unutrašnjosti gdje se danima nije vidjelo nebo. Zbog toga smo pitali Državni hidrometeorološki zavod zašto je u Zagrebu toliko maglovitih dana. Petra Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave iz DHMZ-a kaže kako u Zagrebu u prosjeku godišnje ima 40 dana s maglom.
- Najviše maglovitih dana ima tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, točnije od listopada do siječnja. Najmaglovitiji mjesec je prosinac, s prosječno 9 dana s maglom. Općenito, nizine središnje i istočne Hrvatske, kotline u Gorskoj Hrvatskoj te unutrašnjost Istre pogodna su za stvaranje magle u zimskim stabilnim situacijama - kaže nam Mikuš Jurković.
Magla nastaje kad se Zemljina površina i priležeći sloj zraka hlade. Osobito povoljni uvjeti za njezino nastajanje su stabilno vrijeme pod utjecajem anticiklone u hladno doba godine, tijekom kojih je strujanje slabo ili ga nema, a u niskim slojevima troposfere dolazi do stvaranje temperaturne inverzije – hladan zrak je pri tlu, a topliji iznad. Magla najčešće nastaje u dolinama ili kotlinama, gdje dolazi do dodatnog nagomilavanja hladnog zraka i gdje obično ima izvora vodene pare.
- Magla je oblak koji leži na Zemljinoj površini i sastoji se od kapljica vode. Pri negativnim temperaturama može se sastojati od prehladnih kapljica (kapljice vode temperature ispod 0 °C) ili od sitnih ledenih kristala. Lebdenje takvih sitnih kapljica u zraku smanjuje horizontalnu vidljivost na manje od 1 kilometar. Ako je vidljivost veća od 1 kilometar, tada govorimo o sumaglici - pojasnila nam je Petra Mikuš Jurković koju smo pitali i koliko je magla štetna za ljude.
- Meteorološki uvjeti u kojima nastaje magla pogoduju taloženju onečišćujućih čestica, što osobito u zimskim mjesecima negativno utječe i na kvalitetu zraka. Naime, zimi su znatno veće antropogene emisije onečišćujućih tvari iz malih kućnih ložišta koje su, uz promet, jedan od najvećih izvora povećane koncentracije finih lebdećih čestica. Te čestice mogu imati negativan utjecaj na zdravlje - pojašnjava ona.
Magla se može pojaviti i na obali i otocima, ali je puno rjeđa nego u nizinama unutrašnjosti. Tijekom zime na sjevernom Jadranu te u sjevernim dijelovima Dalmacije u prosjeku imamo jedan jedan dan s maglom mjesečno. Osobito uz zapadnu obalu Istre dolazi do pojave tzv. advekcijske magle, koja preko mora iz doline rijeke Po slabim do umjerenim vjetrom dolazi do istarske obale. Južnije, primjerice u Splitu i Dubrovniku, magla je izuzetno rijetka.
Otvori KEKS Pay
Megla bila i megla bo.