Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zašto je treći entitet tabu-tema za političare u Hrvatskoj i BiH?

Na udaru se najviše našao šef HDZ-a Tomislav Karamarko zbog potpore Hrvatskom narodnom saboru
05. ožujka 2015. u 08:00 88 komentara 9742 prikaza
kolinda
Foto: Reuters/PIXSELL

Bosna i Hercegovina ima četrnaest vlada i parlamenata, koji više-manje suvereno odlučuju i predstavljaju obrise isto toliko mini državica. Kada bi se država BiH, umjesto sadašnje komplicirane strukture nastale na mirovnim konferencijama u Daytonu i Washingtonu, preustrojila s tri entiteta ili federalne jedinice te vlašću središnje države, ukinulo bi se čak deset vlada, troškovi javne uprave smanjili bi se za nekoliko milijardi eura. Tako pojednostavnjeno izgleda priča o trećem entitetu koji u različitim oblicima 20 godina nakon rata zagovara hrvatska politika u BiH koju su nedavno ponovno aktualizirali na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora, nakon čega je dio političkog Sarajeva, i to s lijevog spektra, jednostavno erumpirao sijanjem gomile optužaba o genocidu, prijetnjama ratom, zajedničkom zločinačkom pothvatu.

Dogovor o preustroju

Na udaru se najviše našao šef HDZ-a Tomislav Karamarko zbog potpore Hrvatskom narodnom saboru, koji je na zasjedanju u subotu podupro ideju federalizacije BiH. Ubrzo nakon toga Karamarko se, kao i većina hrvatskih političara iz BiH ili Hrvatske, imao potrebu pravdati zbog krajnje upitne optužbe o podjeli BiH, koja je ionako odavno podijeljena na tri odvojena društva.

Sveučilišni profesori Ivan Vukoja iz Mostara, koji je i voditelj Instituta za društvena istraživanja iz Mostara, dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Šaćir Filandra i profesor Fakulteta političkih znanosti iz Banje Luke Miloš Šolaja treći entitet vide kao krunski dokaz potrebe postizanja trajnog unutarnjeg dogovora o preustroju zemlje između tri naroda, što bi onda vodilo stabilizaciji i izlasku iz stanja višedesetljetne krize.

Profesora Filandru su iznenadile osude inicijative o trećem entitetu, za koju kaže da je apsolutno legitimna za demokratsko društvo, posebice jer dolazi “od krupnih političkih igrača kakav je HDZ BiH”. – Nema potrebe oštriti zube na ovoj ili nekim drugim inicijativama jer su one u ovome trenutku zapravo samo to, nego treba izaći s vlastitim prijedlogom – kaže Filandra.

Procjenjuje kako inicijativa o trećem entitetu u ovome trenutku nije realna kao oblik institucionalne-teritorijalne posebnosti za Hrvate. No, po njemu, ustavne promjene moraju doći na dnevni red i bez njih nije realno očekivati europsku budućnost. No, prije toga, nastavlja Filandra, potrebno je povratiti povjerenje između Hrvata, Bošnjaka i Srba. Prof. Šolaja probleme oko raspakiranja Daytona koji je zemlju podijelio na srpski i hrvatsko-bošnjački dio te onesposobio za europske integracije vidi u strahovima. Po njemu bošnjačke stranke ne dopuštaju decentralizaciju kako bi zadržale dominaciju, dok u Republici Srpskoj strahuju od gubljenja statusa ove države u državi. – Istodobno, međunarodna zajednica najviše strahuje što bi s trećim entitetom ostao jedan teritorij s bošnjačko-muslimanskom većinom, koji bi onda mogao biti odskočna daska za terorizam ili ekstremističke akcije – smatra Šolaja. Ivan Vukoja smatra federalnu jedinicu s hrvatskom većinom “legitimnom i legalnom opcijom unutarnjeg uređenja BiH” zajedno s drugim modelima rješavanja pitanja nejednakosti Hrvata u BiH.

Primjer Belgije

Problem je u tome što dio bošnjačkih političara ne prihvaćaju “ustavnu i političku činjenicu da su Hrvati konstitutivan narod u BiH” te da im nameće političke predstavnike, financijski izrabljuje i zaobilazi. Smeta mu potreba Zagreba da se ispričava za legitimne zahtjeve koji su na tragu Rezolucije Europskog parlamenta iz veljače prošle godine i na tragu je modela uređenja Belgije, Švicarska, Velike Britanije, Španjolske koji bi itekako bili primjenjivi i na BiH. U Belgiji, njemačka nacionalna skupina ima udjel od 0,8 %, ali ima vlastiti entitet. Hrvata u BiH je 14%. Po prijedlozima bh. hrvatskih stranaka u novi entitet ušla bi područja od Posavine do Neuma, i to nepovezanim teritorijem kroz više enklava, a ova leopardova koža, smatraju, sačuvala bi trajno BiH od raspada na bošnjački i srpski dio.

>> 'Istup Grabar Kitarović je u funkciji smirivanja strasti u BiH'

U Hrvatskoj složni oko toga da se o entitetu može razgovarati

Gordan Jandroković

Spominjanje trećeg entiteta, kada dolazi od predstavnika RH, uvijek se doživljava kao pokušaj dezintegracije BiH. No Hrvatska jasno govori da podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH, perspektivu članstva u NATO-u i EU, a o tome kako će izgledati BiH, trebaju se dogovoriti legitimni predstavnici. Nama je od presudne važnosti da Hrvati budu jednakopravni i konstitutivni, ne samo u dokumentima.

Goran Reus Richembergh

To je osjetljivo pitanje jer se većina hrvatskih političara u BiH oko toga nije složila. Koliko god su zagovornici trećeg entiteta u pravu kad kažu da bi to povećalo jednakopravnost, toliko su u pravu i oni protiv jer niz argumenata dokazuje da bi tada veliki dio hrvatskog naroda ostao obespravljen jer bi se našao u drugim entitetima. Sve su rasprave legitimne, ali nikakvo rješenje ne smije biti ponuđeno izvana. Jasno je da se Hrvatska ne smije petljati.

Furio Radin

Podržavam riječi predsjednice Grabar-Kitarović koja je rekla da je to unutarnje pitanje BiH. Znamo da postoji veliki interes prema BiH pa je logično da stranke imaju različita razmišljanja o tome. Sva su razmišljanja legitimna i ja nisam primijetio da je bauk govoriti o ovom ili onom modelu, samo ostaje činjenica da su oni koji moraju odlučiti o bilo kakvom modelu u BiH, a ne u Hrvatskoj.

Nedžad Hodžić

Moramo shvatiti da je Dayton minimum uređenja u smislu funkcionalne BiH, svako novo rješenje mora ići k jednoj funkcionalnijoj državi, a to treći entitet apsolutno nije. Prvo moramo razgovarati gdje će on biti lociran, a to je po meni Posavina. U situaciji da razgovaramo o trećem entitetu, koji bi po svoj prilici trebao biti dio Federacije, to je apsolutno neprihvatljivo i Bošnjacima i velikom dijelu građana BiH bez obzira na nacionalnost.

Žarko Puhovski

Bauk je govoriti o trećem entitetu u BiH zato što nijedno izabrano vodstvo u toj zemlji ne zna što će sa svojom državom. Dodig i ne želi ništa jer ima što želi, Bošnjaci i Hrvati nemaju nikakvu ideju što napraviti. A onda je normalno da, kad se pojavi nešto logično, to izaziva nervozu. Hrvatski političari oprezni su sa svojim izjavama o toj temi i sigurno nijedna izjava, pa ni predsjednice, nije bila skandalozna kako se u BiH govorilo.  (Tea Romić)

  • Avatar ban_Subic
    ban_Subic:

    Jedini tko stalno spominje rat i huška na rat su upravo Muslimani,onaj KOS-ovac Sefer Halilović stalno prijeti ratom. Kažu Muslimani branit će osvojeno u ratu, pa tim 23% vam nitko niti ne dira već Muslimani žele ono što im ne ... prikaži još! pripada. Karamarko samo kaže da se treba poštivati Dayton i Hrvatske je jedna od potpisnica Daytona ,a tamo stoji da svi narodi trebaju imati jednaka prava. I drži se Rezolucije o BH koju je donio Europski parlament ,a tamo se osuđuje srpski separatizam i velikobošnjačka politika. I ovo što govori siguno ne govori na svoju ruku već uz potporu SAD-a i EU.

  • AAlien:

    Jedan od "zanimljivijih" argumenata oponenata trećeg entiteta je da bi se veliki dio hrvatskog naroda našao obespravljen jer bi bio izvan njega. Kao prvo to je laž, a kao drugo logika je skroz pogrešna jer sugerira da je bolje ovakvo ... prikaži još! stanje u kojima je cijeli narod obespravljen i majoriziran. Uglavnom jedini koji stalno agresivno reagiraju na samo spominjanje trećeg entiteta su bošnjaci i njihovi vazali iz hrvatske politike koja je uvijek na tragu protiv politike FT.

  • liskovaca:

    jedino i trajno riješenje je podjeliti BiH na tri dijela, sva tri naroda u svojoj državi! Ostale varijante su bure baruta!