Najveća vrijednost Hrvatske u očima pripadnika poslovne dijaspore iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda koji razmišljaju o povratku i ulaganju u Hrvatsku je sigurnost te briga o obiteljima (vrtići, roditeljski dopust, podrška za obitelji) dok su najlošije ocijenili mogućnosti zarade i rast životnog standarda u Hrvatskoj. Pokazuje to istraživanje koje su na prigodnom uzorku stručnjaka i profesionalaca, menadžera, poduzetnika i investitora iz iseljeništva proveli ekonomski analitičar, Velimir Šonje, sociolog izv. prof. dr. sc. Ivan Burić te Antun Krešimir Buterin, predsjednik udruge Meeting G2, koja povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku. U analizi "Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku" željeli su istražiti kako poslovna dijaspora gleda na Hrvatsku, kakve su šanse za njihov povratak u domovinu, te kakva imaju iskustva s ulaganjima ili poslovanjem u Hrvatskoj ili interes i motive za buduća ulaganja.
Šonje je i urednik portala Ekonomski lab, a Burić pokretač i urednik znanstvenog portala sociologija.hr. Inače, u svijetu živi 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i potomaka iseljenika, a najviše ih je u SAD-u oko 1,2 milijuna, prema Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH. U 2024. iz prekomorskih zemalja doselile su se u Hrvatsku 1763 osobe, što je najviše u ovome stoljeću, navode autori istraživanja. Ulaganju u Hrvatsku su najskloniji ispitanici iz Australije, Novog Zelanda te SAD-a. U istraživanju provedenom od srpnja do početka listopada ove godine 53% ispitanika je navelo kako razmišljaju da u idućih godinu li dvije, investiraju u Hrvatsku. Pri tom ih je 6% izjavilo da je prilično sigurno da će ulagati u Hrvatsku, 3% da će sigurno ulagati, dok je za petinu ispitanika investiranje osrednje vjerojatno.
Iako je riječ o prigodnom uzorku od 188 ispitanika, pa se rezultati istraživanja ne mogu poopćavati na čitavu poslovnu dijasporu daju koristan uvid kako iseljenici i potomci iseljenika doživljavaju Hrvatsku. Vrijednost istraživanja je i u tome što nam svjež pogled izvana, navode autori, može reći na čemu bismo trebali poraditi kako ne bismo ostali tek daleka destinacija, privlačna za povremene turističke obilaske, ili zemlja za ulaganja u održavanje ili obnovu nekretnina naslijeđenih od predaka. Najveći broj ispitanika je iz Južne Amerike (26%), SAD-a (14%), Kanade (21%), te iz Australije i Novog Zelanda (16%), dok ih 22% živi u EU. Njih 51,9% ima završen (pred)diplomski studij, 11,7% srednju školu, a više od četvrtine ima završen poslijediplomski ili doktorski studij. O povratku u Hrvatsku razmišljalo je 49% ispitanika, s tim da ih je 14% navelo da je jako vjerojatno da će se doseliti u RH 2026. ili 2027., a njih 7% povratak smatra sigurnim.
Autori istraživanja vide značajan potencijal za veće doseljevanje iz dijaspore, osobito među ljudima koji osjećaju dublje emotivne veze s Hrvatskom, a njih nije malo. No ostvarenje toga potencijala ovisiti će o tome koliko će Hrvatska postati bolje mjesto za rad (osobito za visokoobrazovane), poduzetništvo i život. Čak 36% ispitanika već je poduzimalo poslovne aktivnosti u Hrvatskoj, ne samo vezane za nekretnine, 13,8% pokretalo je poduzeće u RH, 2,7% kupilo je ovdje poduzeće, 7,4% ulagalo je u vrijednosne papire, a 5,9% radili su kao menadžeri podružnica poduzeća u RH. Srednja ocjena koju ispitanici s poslovnim iskustvom u Hrvatskoj daju poslovanju u RH je 3,17 na skali do 5. Najvišu prosječnu ocjenu 3,71 daju ispitanici iz Južne Amerike, a najnižu (2,67) iz Kanade.
U sedam od devet dimenzija življenja ispitanici Hrvatsku ocjenjuju povoljnije nego zemlju u kojoj sada žive. Postoji gotovo apsolutni konsenzus da je Hrvatska puno bolja po sigurnosti. No lošije je ocijenjena u kvaliteti i dostupnosti javnih zdravstvenih usluga, prosječnom standardu i mogućnosti zarade. Postoje razlike među ispitanicima, pa npr. ispitanici iz Južne Amerike daju relativno visoke ocjene Hrvatskoj u svim dimenzijama, osim za troškove stanovanja, ispitanici iz SAD-a, uz sigurnost, visoko ocjenjuju brigu o djeci i obitelji (4,4), međuljudske odnose i društvenu potporu (4,2). Ispitanici iz Australije i Europe u prosjeku su Hrvatskoj dali niže ocjene.
- Iseljenici iz EU i Australije su kritičniji prema Hrvatskoj naspram ispitanika iz Južne Amerike što je sigurno povezano i sa društvenim okružjem jer situacija u Južnoj Americi nije sjajna dok su potisni faktori koji utječu na odluku dijaspore o povratku iz drugih članica EU i Australije, koje su razvijenije ekonomije, slabiji – kaže izv. prof. Burić.
Anketirana poslovna dijaspora ,navode autori istraživanja, pokazuje iznimno snažnu emocionalnu povezanost s Hrvatskom (8,02 na skali do 10), znatno veću od emotivnih veza koje gaje spram zemalja u kojima žive (5,90). A ta povezanost izrasta iz temeljne vrednote obitelji, na što se nadovezuju povezanosti putem prijateljskih i poslovnih veza. Između druge i treće (i starijih) generacija iseljenika gotovo da i nema razlike u snazi emotivne veze s RH. Inače, najveću povezanost sa zemljom u kojoj trenutno žive osjećaju naši Južnoamerikanci (6,73), a najmanju iseljenici u SAD-u (4,96).
Natprosječnu emotivnu vezu s Hrvatskom gaje iseljenici iz Kanade (8,41) i Australije (8,30). Za čak 89% naših ispitanika važno je ili vrlo važno održavati obiteljske veze s Hrvatskom, za 81% prijateljske, te za 62% ispitanika poslovne veze s RH. Drže da se Hrvatska treba ugledati na Irsku (maksimalno olakšati povratak, porezne olakšice, smanjiti birokraciju, podržati startupe), stvoriti dugoročnu nacionalnu strategiju za privlačenje i zadržavanje talenata iz dijaspore, povezati se s profesionalcima iz znanosti i akademskog sektora, kreirati program povratka visokoobrazovanih stručnjaka iz dijaspore, olakšati priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija...
FOTO Neviđeni luksuz u Istri: Prodaje se raskošna vila sa staklenim bazenom i dizajnom koji oduzima dah
Otvori KEKS Pay
Ako živiš u svojoj nekretnini možeš ići vani samo iz znatiželje. Za drugo se ne isplati. S tim što je kod nas bolja klima i sigurnost što je zapravo najvažnije. Savjetovao bih svakome da ode pa da sami ocjene.