Alkoholna pića konzumiralo je 77,7 posto odraslih i 82,4 posto mladih. Muškarci su pili češće nego žene, a najveći postotak konzumenata bilo je u skupini od 25 do 34 godine, preko 85 posto. Pokazalo je to jučer objavljeni rezultati istraživanja koje je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar proveo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za 2023. godinu.
Bio je to četvrti val nacionalnog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji, a provedeno je na reprezentativnom uzorku od 4988 građana u dobi od 15 do 64 godine. - Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o rasprostranjenosti uporabe sredstava ovisnosti, obrascima konzumacije te stavovima i percepciji rizika u općoj populaciji i odabranim podskupinama stanovništva. U ovom valu istraživanja prvi su put obuhvaćene i ponašajne ovisnosti kao što su igranje igara na sreću, videoigara i korištenje društvenih mreža - ističu u HZJZ-u. U analiziranih godinu dana duhan je pušilo 42,2 posto odraslih i 44,5 mlađih odraslih u dobi od 15 do 34 godine, s time da je najveća prevalencija pušenja zabilježena u dobi od 25 do 34 godine, gotovo 48 posto.
Sedative ili trankvilizatore, lijekove koji smanjuju psihičku napetost, uzimalo je 22 posto odraslih i 13,5 posto mlađih odraslih. Žene su ih uzimale češće od muškaraca, a najviše je korisnika bilo u najstarijoj ispitanoj skupini od 55 do 64 godine. Ilegalne droge koristilo je 9,9 posto odraslih i 18,3 % mlađih odraslih. Najčešće korištena droga bila je kanabis, a uzimali su ih češće muškarci. Najveće prevalencije korištenja kanabisa bile su među osobama u dobi od 15 do 24 godine i od 25 do 34. Ostale ilegalne droge poput amfetamina, metamfetamina, ecstasyja, kokaina, LSD-a i heroina koristilo je do tri posto odraslih i do pet posto mlađih odraslih. Ispitanici koji žive u velikim gradovima znatno češće navode da im je bila ponuđena neka droga u odnosu na sudionike iz malih i srednjih gradova te sela.
Kad je riječ o igrama na sreću, igralo ih je 32,8 posto odraslih i 33,4 posto mlađih odraslih. Češće su to muškarci koji su češće posezali i za videoigrama. Igralo ih je čak 52,7 posto mlađih odraslih. Društvene mreže koristilo je 78,3 posto odraslih i 95,4 posto mlađih odraslih, a češće korisnice su žene. - Dobiveni podaci pružaju temelj za praćenje trendova, planiranje javnozdravstvenih mjera i usmjeravanje preventivnih aktivnosti - kažu u HZJZ-u.
FOTO Izvukli smo stare račune za grijanje. Evo koliki su nam bili računi prije svega nekoliko godina