Regionalna integracija burzi prioritet je u strateškom razvoju tržišta kapitala. Uz nju, digitalizacija, unapređenje korporativnog upravljanja, povećanje likvidnosti i razvoj novih investicijskih instrumenata. Tih pet područja apostrofirano je u novom Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala 2025. – 2030. i pripadajućem Akcijskom planu za 2025. – 2026. koji je na jučerašnjoj sjednici usvojila Vlada Republike Hrvatske. Oni su, kako je istaknuto, temelj za sigurnije, likvidnije i konkurentnije tržište kapitala u Hrvatskoj. O novom razvojnom smjeru izvijestila je i Hanfa koja je, poručila je, aktivno sudjelovala u izradi smjernica s ciljem unapređenja regulatornog okvira i stvaranja poticajnijeg okruženja za ulagatelje i izdavatelje.
No što te suhoparne konstrukcije uistinu znače? Ideju regionalne integracije već je ranije najavio ministar financija Marko Primorac koji je javnosti otkrio da se vode i razgovori o tome, ponajprije sa Slovencima. - Pokušat ćemo se zajednički profilirati kao tržište u smislu zajedničkog indeksa, koji bi nas pozicionirao na mapu globalnih ulagača kao jedinstveno tržište – istaknuo je ministar još listopadu prošle godine, dodajući tada da su hrvatsko i slovensko tržište kapitala klasificirani kao „frontier market“, a cilj je postići klasifikaciju „emerging market“ - tržište u nastajanju.
Smatra da Hrvatska, kao ni Slovenija, ako budu nastupale same za sebe, dugo neće dostići razinu tržišne kapitalizacije i likvidnosti potrebne za tu reklasifikaciju. Na nedavnoj je konferenciji financijske pismenosti pod nazivom "Financijski IQ: Pametne financije kao odgovor na suvremene probleme" ministar obećao da će se za to i osobno založiti među ministrima financija u regiji. No čini se da sa Zagrebačke burze nisu baš optimistični prema tom scenariju. Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, izjavila je nedavno kako je posrijedi vrlo kompleksna problematika koja priječi stapanje u jedan poslovni subjekt. - Zapravo, riječ je gotovo o nemogućoj misiji, i to ponajprije zbog regulatornog okvira – niti jedan nacionalni regulator naprosto se ne želi odreći nadzora nad lokalnim tržištem kapitala – poručila je čelnica Zagrebačke burze.
No mi bismo dodali: ni jedan čelnik burze ne želi se odreći čelnog mjesta na lokalnoj burzi i ovi otpori nisu nikakvo iznenađenje – ako bi vodstvo burze olako pristalo na taj smjer razvoja – radilo bi „u korist svoje (osobne) štete“. Zato će biti jako zanimljivo promatrati hoće li Vlada uspjeti progurati ovu strategiju. Ako nam nečega ni dosad nije manjkalo na tržištu kapitala, to su strategije. Nadajmo se da će se ovaj put provesti. Vlada smatra da je potrebna i primjena suvremenih digitalnih alata za veću učinkovitost i transparentnost tržišta, podizanje standarda upravljanja u društvima radi jačanja povjerenja ulagatelja, poticanje sudjelovanja malih ulagača i osiguranje stabilnosti tržišta, kao i uvođenje inovativnih financijskih proizvoda prilagođenih potrebama tržišta. Hanfa poručuje da je već poduzela prve korake u provedbi ciljeva iz Strateškog okvira, uključujući unapređenje likvidnosti tržišta kapitala.
- U skladu s Akcijskim planom, u kojem je identificirana potreba za istraživanjem regulatornih mogućnosti za povećanje likvidnosti na Zagrebačkoj burzi, Hanfa je 18. ožujka pokrenula javnu raspravu i objavila dokument za raspravu o uvođenju prihvaćene tržišne prakse (MAR AMP) na Zagrebačkoj burzi. Javne konzultacije omogućit će prikupljanje informacija o potrebi primjene trenutačno neiskorištenih regulatornih izuzetaka koje omogućuje Uredba (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta (MAR). Ta inicijativa dio je predviđenih aktivnosti u okviru mjere 4. Unaprjeđenje likvidnosti tržišta kapitala (4.5.3. Konzultacije za uvođenje prihvaćene tržišne prakse) – najavio je regulator te dodao da rade na daljnjim prijedlozima regulatornog rasterećenja, što je također jedan od ciljeva Akcijskog plana – horizontalni cilj identifikacije elemenata prekomjerne regulacije povrh minimuma propisanih u EU-u (tzv. gold plating).
Trenutačno je u izradi konzultacijski dokument za industriju u vezi s potencijalnom revizijom zakona koji uređuju alternativne investicijske fondove i UCITS fondove. Cilj je savjetovanja identificirati elemente prekomjerne regulacije povrh minimuma propisanih u zakonodavstvu EU-a te potaknuti razvoj novih investicijskih instrumenata i alternativnih izvora financiranja, uključujući jačanje fondova rizičnog kapitala. Regulatorno rasterećenje jedan je od prioriteta Strateškog okvira, a istodobno i jedan od pet ključnih horizontalnih čimbenika konkurentnosti Europske unije, kako je navedeno u komunikaciji Europske komisije „Kompas EU-a za jačanje konkurentnosti i održivo blagostanje“. Cilj je EU-a smanjiti administrativno opterećenje poduzeća za najmanje 25 posto, a malih i srednjih poduzeća (MSP) za najmanje 35 posto.
