Washington je Ujedinjenim narodima podnio nacrt rezolucije koji predviđa razoružanje Hamasa, ako se oružje ne preda dobrovoljno, te raspoređivanje stabilizacijskih, a ne klasičnih mirovnih snaga u Pojas Gaze na razdoblje od dvije godine. Prema prijedlogu, stabilizacijske snage imale bi zadatak održavati sigurnost na granici Gaze s Egiptom, štititi humanitarne koridore te obučavati palestinske policijske snage koje bi surađivale s međunarodnim trupama. Istodobno Američki predsjednik Donald Trump ponovio je svoj poziv Izraelu da omogući pristup stranim novinarima u Gazu, sada kada je primirje stupilo na snagu. Iako su neki dijelovi Gaze i dalje nesigurni, a Izrael zadržava kontrolu nad istočnim područjima, Washington inzistira na transparentnosti i slobodi izvještavanja. Administracija je priznala da to pitanje nije među glavnim prioritetima, ali smatra da bi nadzor međunarodnih medija pridonio obnovi povjerenja i sprječavanju dezinformacija.
Prema nacrtu američke rezolucije, prve trupe trebale bi biti raspoređene u Gazi do siječnja iduće godine. Prema izvorima iz Washingtona, cilj je uspostaviti međunarodne stabilizacijske snage koje će imati širok mandat za održavanje sigurnosti, razoružanje oružanih skupina i obnovu institucija civilne vlasti. Nacrt predviđa osnivanje takozvanog „Vijeća za mir u Gazi“ koje bi upravljalo misijom najmanje do kraja 2027. godine. Međunarodne snage imale bi zadatak osigurati granice Gaze s Izraelom i Egiptom, štititi civile, humanitarne konvoje i spriječiti obnovu vojne infrastrukture. Posebna odgovornost predviđena je za razoružanje, obuku i reorganizaciju palestinskih policijskih struktura koje bi djelovale u suradnji s međunarodnim trupama. Izraelske sigurnosne snage imale bi ograničenu, ali i dalje važnu ulogu, intervenirale bi po potrebi kako bi podržale sporazum o prekidu vatre i osigurale stabilnost na granicama.
Nacrt također naglašava potrebu za kontinuiranom humanitarnom pomoći stanovništvu Gaze te priznaje ključnu ulogu SAD-a, Katara, Egipta i Turske u posredovanju i provedbi primirja. Američki dužnosnici navode da će rezolucija poslužiti kao temelj za pregovore među članicama Vijeća sigurnosti UN-a, uz očekivanje da će prve međunarodne trupe biti raspoređene u roku od nekoliko tjedana. Te snage imale bi mandat za provedbu sigurnosnih i humanitarnih operacija, a ne samo za promatranje, te bi uključivale vojni doprinos više zemalja regije i izvan nje.
Vršiteljica dužnosti ravnateljice Nacionalne obavještajne službe SAD-a Tulsi Gabbard izjavila je da u multinacionalnim stabilizacijskim snagama sudjeluje šesnaest zemalja i dvadeset vladinih subjekata. Tijekom posjeta Američkom koordinacijskom centru u Kiryat Gatu u Izraelu, Gabbard je razgovarala s američkim i izraelskim časnicima, istaknuvši da je centar „primjer suradnje koja pokazuje što zemlje mogu postići kada ih povežu zajednički interesi“. Tijekom posjeta prijelazu Kerem Shalom na granici Gaze, Gabbard je bila informirana o tijeku humanitarne pomoći i logističkoj potpori stanovništvu. Njezin posjet protumačen je kao znak potpore inicijativi predsjednika Trumpa za uspostavu trajnog mira i stabilnosti u regiji. Gabbard je potvrdila da su u tijeku sastanci s izraelskim obavještajnim službama i partnerima zaduženima za sigurnosnu koordinaciju misije.
Prema dostupnim informacijama, zemlje koje će sudjelovati u misiji dolazit će uglavnom iz regije, kako bi se osigurao balans između lokalnog povjerenja i međunarodne legitimnosti. Američki predsjednik nedavno je potvrdio da će stabilizacijske snage uskoro biti raspoređene u Gazi te da je u tijeku izbor vodstva misije. Državni tajnik Marco Rubio dodao je da se pregovara s više država o sudjelovanju u misiji, uz uvjet da aranžman bude prihvatljiv i Izraelu. Planirano raspoređivanje snaga povezano je s provedbom primirja koje je stupilo na snagu 10. listopada. Cilj je spriječiti ponovnu eskalaciju sukoba, razoružati Hamas i druge militantne skupine, te osigurati osnovne uvjete za obnovu i normalizaciju života u Pojasu Gaze. Sjedinjene Države i Izrael smatraju da je raspoređivanje međunarodnih snaga ključno za održivost primirja i sprječavanje ponovnog jačanja oružanih frakcija.
Palestinski otpor, s druge strane, signalizirao je spremnost prihvatiti prisutnost stranih snaga kao tampon-zonu i nadzorno tijelo koje bi osiguralo poštivanje primirja, ali ne i kao upravljačku vlast nad teritorijem. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, nakon ministarskog sastanka u Istanbulu na kojem su sudjelovale Turska, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Jordan, Indonezija i Pakistan, izjavio je da Izrael mora poštovati dogovor o prekidu vatre i omogućiti neometanu dostavu humanitarne pomoći. Fidan je potvrdio da je Hamas izrazio spremnost predati upravljanje Pojasom Gaze palestinskom odboru, što bi bio važan korak prema unutarpalestinskom pomirenju. Na istom sastanku dogovoreno je da će svaka od zemalja sudionica zasebno odlučiti o doprinosu trupama međunarodnih stabilizacijskih snaga, ovisno o definiciji i mandatu koje odredi UN. Turska je naglasila svoju spremnost da doprinese miru, ali uz jasan i prihvatljiv okvir djelovanja. Izrael, međutim, odbacio je mogućnost turskog sudjelovanja u misiji, pozivajući se na američki plan od 20 točaka koji predviđa da sigurnost u Gazi ostane pod nadzorom partnera prihvatljivih i Washingtonu i Tel Avivu.
Otvori KEKS Pay
Ne dvije godine, ni dvadeset godina neće ništa napraviti jer ovo je samo prepisan afganistanski model. Neće biti bježanije kao iz Afganistana jer je mali teritorij i stanovništvo. To malo stanovništva će imati podršku raznih ,,terorističkih" organizacija jer se Izraelu ništa ne uskraćuje niti ograničava od njegovih agresivnih radnji. Znači Bliski istok ostaje ratna zona s novim i starim igračima.