Premijer Andrej Plenković se na početku sjednice Vlade osvrnuo na aktualna politička događanja u Hrvatskoj.
Naglasio je da će nastaviti politiku rasterećenja poduzetnika i gospodarstva. Dodao je da su dva važna cilja ulazak u Schengenski prostor i eurozonu. - Moramo biti u užem krugu u EU - rekao je Plenković. Osvrnuo se i na stanje u Agrokoru. - Agrokor je postao aktualan ponovno i ponovit ću da smo prije šest mjeseci bili suočeni sa situacijom gdje je najveća kompanija došla u velike poteškoće. Ta situacija je upućivala da je ono što slijedio mogao biti stečaj. Nema zamjene teza, vlasnik kompanije tražio je susret s Vladom - kazao je Plenković.
Rekao je da su izabrali opciju da se donese zakon na temelju komparativne analize zakona u drugim državama. - Nisu sve kompanije iste u smislu utjecaja na ukupnu hrvatsku ekonomiju i zato smo donijeli zakon i uspostavili izvanrednu upravu - rekao je Plenković te rekao da je konačni cilj nagodba koja će dovesti do opstanka kompanije i radnih mjesta.
- Nije došlo do domino efekta i prelijevanja krize, zadržana su radna mjesta, isplaćeni su mali dobavljači, a isplaćuju se i ostali po jednom pravičnom sustavu. Time smo omogućili opskrbu tijekom najbolje turističke sezone od uspostave Hrvatske - rekao je Plenković.
Protiv smo povezivanja istražnog povjerenstva o Agrokoru s izborom Ustavnih sudaca
- Ni Vlada, ni HDZ nema nikakav problem da se sve što je vezano za kompaniju detaljno istraži i predstavi javnosti, no protiv smo povezivanja tih tema s donošenjem drugih odluka u Saboru, posebno s izborom Ustavnih sudaca - rekao je Plenković.
- Rad istražnih povjerenstava ne može i ne smije ometati rad pravosudnih tijela - rekao je Plenković te dodao da očekuje da izvanredna uprava nastavi s restrukturiranje i da se poduzmu svi napori kako bi došlo do kvalitetne nagodbe i zadržavanja radnih mjesta i stabilnosti ekonomije. - Zna se što radi zakonodavna vlast i izvršna vlast, a pravosudna tijela svoj posao rade bez ikakvog utjecaja Vlade ili izvršne vlasti - rekao je premijer na početku sjednice.
Zbog Obiteljskog mijenja se način rtpredlaganja zakona
Premijer Andrej Plenković je najavio novi metodološki pristup u postupku predlaganja zakonskih prijedloga, ponukan, kako je rekao reakcijom javnosti na prijedlog Obiteljskog zakona koji je upućen u javnu raspravu, a nije prošao nikakav formalni oblik rasprave kroz vladina tijela i samu Vladu.
"Napravit ćemo novi metodološki iskorak pri čemu nacrti propisa, a u ovom trenutku ne ulazim u meritum, neće moći više ići u postupak savjetovanja na sadašnji način jer su to dokumenti koji nisu prošli ni koordinaciju niti ih vidi predsjednik Vlade niti Ured (Vlade)", najavio je premijer na početku sjednice Vlade.
Premijer kaže kako će se u Vladi morati "malo ojačati koheziju stavova" jer mu se čini takvi dokumenti, posebice oni koji imaju političke, financijske i neke druge implikacije, mogu izazvati veliku pozornost, a tek su, ističe, u vrlo vrlo ranoj, inicijalnoj fazi rasprave. Stoga je potrebna, dodaje, puno kvalitetnija koordinacija na razini Vlade jer smatra da se u ranoj fazi zakonodavnog procesa izazivaju prevelike političke turbulencije "o tekstovima koji nisu prošli nikakav oblik koordinacije".
Naveo je da je u posljednje vrijeme bilo nekoliko takvih slučajeva te uputio apel ministrima "da dobro procjenjuju akte koje donose individualno i puštaju u javnost prije nego oni prođu bilo kakav oblik koordinacije na tijelima Vlade". Takav sustav, ustvrdio je, očito postoji godinama, a kako bi se izbjegle problematične situacije, promijenit će se takva metodologija "kako se ne bi dogodilo da su akti vani, a da ih Vlada ni na koji način formalno nije vidjela".
Sve županije imaju jedinstveni postotak i udio u porezu na dohodak
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. Marić je naglasio da je to 16. zakon u okviru porezne reforme. Objasnio je da će se sustav pojednostaviti jer je sadašnji prekompliciran. - Sve županije imaju jedinstveni postotak i udio u porezu na dohodak - rekao je Marić i dodao da se cijeli prihod od poreza na dohodak prepušta lokalnoj samoupravi.
Sav prihod od poreza na dohodak ide jedinicama lokalne samouprave
Podsjetio je da je taj prijedlog bio 40 dana u javnoj raspravi, tijekom kojih su pristigli konstruktivni i dobri komentari. Govoreći o samom zakonskom rješenju, kazao je da u načelu, sav prihod od poreza na dohodak ide jedinicama lokalne i područne samouprave.
Zakonom se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. - Raspodjela prihoda poreza na dohodak je pojednostavljena - kazao je Marić. Naglasio je da iduće godine država neće dobiti niti kune od poreza na dohodak.
- Neto efekt prijedloga u 2018. godini je milijarda i 400 milijuna kuna s tim da niti jedna jedinica lokalne samouprave neće gore proći nego 2016. godine - kazao je Marić.
"Hrvatska je zakoračila u demografsku starost"
- Hrvatska je zakoračila u demografsku starost - kazala je ministrica Nada Murganić predstavljajući prijedlog strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine. - Želimo osigurati višu razinu kvalitete socijalne skrbi za starije osobe - kazala je Murganić.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je prijedlog odluke o donošenju Nacionalne strategije za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. - Školska shema je namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola, a mlijeko je samo za osnovne škole - rekao je Tolušić te dodao da se strategija financira iz EU fondova u iznosu od 12 milijuna eura.
Prijedlog zaključka u vezi s potpisivanjem Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. predstavila je ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek. - Vlada i HRT sklapaju ugovor za petogodišnje razdoblje koji se utvrđuju programske obveze HRT-a i iznos za njezino financiranje - kazala je ministrica.
Prijedlog amandmana Vlade i drugih pred predlagatelja na Konačni prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju predstavio je ministar financija Zdravko Marić. - Predlaže se da se sve druge naknade koje se naplaćuju kod davanja kredita ne smiju biti više od stvarnog troška koji je nastao, a ukida se i ulazna naknada - rekao je Marić.
23 točke
Na dnevnom redu otvorenog dijela sjednice Vlade, među 23 točke, nalazi se i prijedlog odluke o osnivanju upravljačkog odbora i izvršne radne skupine za izradu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine te prijedlog strategije socijalne skrbi za starije osobe za razdoblje do 2020. godine.
Zanima me kada će doći zakon o ukidanju velikog dijela državnih i lokalnih službenika.