Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 179
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EKONOMSKI STRUČNJAK DAMIR NOVOTNY

VIDEO 'Cijene su visoke jer je sezona kratka. To nije pohlepa, to je preživljavanje'

Foto: Večernji TV
24.07.2026.
u 18:00
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Hrvatska turistička zajednica tvrdi da je sezona stabilna i na razini prošlogodišnje. Na pitanje lažu li brojke Novotny kaže da nas mit turizma pritišće već desetljećima, od kad smo počeli brojati turiste

Društvene su mreže prepune dokaza da su cijene na Jadranu vrlo visoke u odnosu na Italiju. To je točno, ali tu činjenicu Vlada ne može ispraviti. Činjenica da se davatelji usluga fokusiraju samo na kratko trajanje sezone što je strukturni problem koji traje od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kada u dva-tri mjeseca želiš zaraditi za cijelu godinu onda cijene moraju biti visoke da bi se mogli pokriti troškovi izvan sezone. Čuje se u javnosti da je to pohlepa. Ne, jednostavno, da bi preživjeli, moraju imati tako visoke cijene, a da turisti koji dolaze na Jadran te cijene nisu spremni platiti onda ne bi ni bile toliko visoke. Turisti odlučuju, odnosno potrošači odličuju jesu li cijene visoke ili niske. Poručio je to u Političkom intervjuu tjedna ekonomski stručnjak Damir Novotny.

Vladine mjere tu ne mogu zapravo, dodao je, ništa osim napraviti ili pokušati napraviti nekakav pritisak na neke segmente tržišta. Za Novotnya činjenica da su izabrali za ciljanu skupinu male iznajmljivače nije dobro odabrana pa čak i unatoč tomu što je istina da, kaže, postoji siva ekonomija u tom prostoru kojoj je turizam i inače prilično, ističe, sklon. - Činjenica je da se ne voli platiti porez i istina je da je na turističke usluge i ovako snižen PDV. Pa se postavlja pitanje zašto neki potrošač ili proizvođač u Slavoniji mora platiti sve poreze, a u Sv. Filipu i Jakovu ili Šibeniku ne mora. Tu postoji ta neravnoteža između poreznog opterećenja i zbog toga nije u pravu ni Vlada, ali ni poduzetnici koji govore da se osjećaju pogođenima. Vlada je morala proširiti pritisak na cijeli sektor, ali se to ne usudi-kazao je Novotny. Iznio je i podatak da se otprilike 30 posto svih ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj kreće u sivoj ekonomiji, ali i da su istraživanja pokazala da Hrvatska, uz Tursku, Srbiju i Crnu Goru ima najveće učešće sive ekonomije u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, dakle one ekonomije koja ne plaća poreze. Na pitanje zašto to država ne rješava i kako bi to trebala riješiti Novotny kaže kako niti jedna represivna mjera u području sive ekonomije nije uspjela pa neće bi povećanje broja inspektora. - Možete imati inspektora za svakog iznajmljivača, opet će biti onih koji neće platiti - kazao je.

Kao primjer naveo je Italiju koja je imala, kazao je, sličan problem, vrlo razvijenu sivu ekonomiju sve do trenutka kada su odlučili paušalno oporezivati. - Danas ne smijete iz kafića otići bez da ste uzeli račun. Mi toleriramo tu razinu sive ekonomije već desetljećima zbog socijalno-političkih razloga. To je očito odgovaralo političkoj eliti da se na neki način amortiziraju neki drugi problem - kazao je. Na pitanje jesu li poseban problem stranci koji su kupili nekretnine na obali, iznajmljuju ih, a ne plaćaju poreze i druga davanja jer glume da su im u kućama prijatelji i rodbina Novotny je rekao kako ne bih upirao prstom u samo jednu skupinu i da je problem ipak malo širi.

- To je epidemija, opća pojava. A pandemiju ne možete rješavati tako da izolirate jednog čovjeka u selu-kazao je i dodao kako je pogrešno misliti i da se, kada govorimo o sivoj ekonomiji, govorimo samo o turizmu jer isti problem imamo gdje god imamo direktne osobne usluge. Razlog su isključivo visoki porezi jer, nastavio je, u svakom računu je 25 posto PDV, a to je četvrtine onoga što plaćate i to je jako, jako puno. Kazao je i kako Hrvatska ima vrlo visok opterećenja poreza na potrošnju zato što nema poreze na nekretnine i na imovinu. Unatoč pričama o praznim apartmanima, restoranima... Hrvatska turistička zajednica tvrdi da je sezona stabilna i na razini prošlogodišnje. Na pitanje lažu li brojke Novotny kaže da nas mit turizma pritišće već desetljećima, od kad smo počeli brojati turiste. Prvo smo, kaže, brojali koliki ih je prešlo granicu, sada ih brojimo preko eVisitora, a to nitko osim nas ne radi i to je, drži, pogrešan smjer. Kod nas se promijenila i struktura turista i struktura potrošnje, ističe, a smanjila se sezona što je problem jer turizam traži velika ulaganja i troškovi turizma su ekstremno ogromni.

Kao jedan od primjera naveo je i činjenicu da nakon svake sezone u svakom turističkom mjestu ostane formirano nekoliko ilegalnih odlagališta otpada koje netko treba sanirati. A to uvijek budu stanovnici koji plaćaju poreze. Racionalno objašnjenje zašto je država, unatoč tomu, krenula s novim nametima upravo prema malim iznajmljivačima Novotny vidi u političkoj intenciji da se demotivira daljni rast obiteljskog smještaja. - U Grčkoj su 80 posto svih smještajnih kapaciteta hoteli i to uglavnom obiteljski hoteli. Međutim, to se s ovakvim ovakvim mjerama ne može i neće postići-kaže Novotny. Ponovio je da je Hrvatska sadnicu takvog turizma zasadila još 70-ih godina prošlog stoljeća i dodao kako je sada to nemoguće promijeniti. Strategije postoje i u svakoj stoji produžiti sezonu, pojačati kontinentalni turizam i slično, ali to nije moguće jer se, kaže, nije ulagalo u infrastrukturu.

- Ja sam bio veliki protivnik autocesta pa su mi moji prijatelji Dalmatinci rekli da ne znam što govorim. A što smo mi napravili s autocestom? Napravili smo tunel do Zadra jer nitko ne skreće nigdje. Imamo turiste koji dolaze ili zračnim putem i naravno da oni manje troše. Kazao je i da je mit da je turizam naša najvažnija grana, a nije jako važna ni za lokalnu zajednicu jer se zbog tog mita ne razvijaju drugi sektori. I u medijima se, istaknuo je, stvara ta nepotrebna slika da, ako ne bude dovoljno turista, da će Hrvatska pasti na koljen. - To jednostavno nije točno. Treba se malo spustiti na zemlju-poručio je. Mišljenja je da smo bitku već izgubili i da jedino što možemo napraviti je pokušati rehabilitirati druge sektore u turističkim krajevima poput poljoprivredne proizvodnje. Mi bi, dodao je, doslovno mogli proizvoditi banane i u zadarskom zaleđu i u dolini rijeke Neretve obzirom na količinu vode i sunca, ali nema ulaganja, nema poduzetništva i nisu usmjeravali novac iz EU fondova u takav tip proizvodnje. - Na prste jedne ruke možemo, kaže, nabrojati uspješne poduzetnike u proizvodnji voća i povrća. Ja poznajem samo jednoga iz Sv. Filipa i Jakova koji uzgaja rajčice i to radi uspješno cijelu godinu. A uvozimo 20.000 tona rajčice-poručio je Novotny.

FOTO Objavljena lista najljepših plaža: Na popisu se našle i četiri hrvatske ljepotice, pogledajte gdje se nalaze
1/7
Ključne riječi

Komentara 11

TO
tomislav10
18:14 24.07.2026.

I ja bi da radim 3 mjeseca a dobro živim cijelu godinu, al ne ide ...

BL
Bloomberg
18:28 24.07.2026.

Znaći poranđeni su lijekovi za mnoge bolesti, koje su bile neliječive, za to su zaslužne profesije od molekularnih biolloga, do farmaceuta, do liječnika medicine i veterine itd. itd. Kako se u svjetskoj ekonomiji nije našlo lijeka svim tim starim bolestimaa koje se i dalje vuku i od kojih oboljevaju sve svjetske ekonomije, i to redom.? Pa meni to nije jasno? Pa dokel će ekonomski sstručnjaci samo pričati opisno što se dešava, bez lijeka za ta zbivanja, bez protumjera, jasnih i predvidivih? Pa kako im uopće vjrovati da išta znaju kad ne djeluju?

PA
pan-am
18:26 24.07.2026.

Ništa nije skupo ,naši su prohtjevi sve veći ! Žao mi ljudi koji nemaju djeci za školski pribor i normalan život ,a ove koji kukaju da je more skupo tko vas tjera ,ako nemate pa ostanite doma . Dosta višee tog konzumerizam i preseravanja ,sta je sram rec da nisam išao na more ,sram je krasti a ne otići na more nije sram . Pitajte bake i djedove jesu landrali po moru i naslikavali se po restoranima i bili pri tom u minusu .Skupo je ,i ne idem na more ,a svi ostali pravac more i gužvajte se s strancima dok vas sunčanica ne strefi!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata