Indijska svemirska letjelica Chandrayaan-3 sletjela je na južni pol Mjeseca. Indija je tako postala prva zemlja koja je uspješno spustila svemirsku letjelicu blizu Mjesečeva južnog pola.
Sve prethodne misije na Mjesec sletjele su blizu ekvatora, ali istraživanje južnog pola ključno je za potragu za vodom. Znanstvenici se sada nadaju da će postaviti rover za slanje slika i podataka na Zemlju. Indijska misija Chandrayaan, što znači "mjesečevo vozilo" na hindskom i sanskrtu, drugi je takav indijski pokušaj. Godine 2019. ISRO-ova misija Chandrayaan-2 uspješno je rasporedila orbiter, ali se njegov lender srušio.
"Slijetanje na južni pol (Mjeseca) zapravo bi omogućilo Indiji da istraži ima li vodenog leda na Mjesecu. To je vrlo važno za kumulativne podatke i znanost o geologiji Mjeseca", rekla je Carla Filotico, partnerica i generalna direktorica konzultantske tvrtke SpaceTec Partners.
Pogledajte trenutak spuštanja letjelice na Mjesec:
The historical moment when India made it to the moon! 🇮🇳 pic.twitter.com/vJDoitOVn3
— Mufaddal Vohra (@mufaddal_vohra) August 23, 2023
Evo što se zna o prisutnosti smrznute vode na Mjesecu – i zašto je svemirske agencije i privatne tvrtke vide kao ključ za kolonizaciju, rudarenje i potencijalne misije na Mars.
Kako su znanstvenici pronašli vodu na Mjesecu?
Još 1960-ih, prije prvog slijetanja Apolla, znanstvenici su nagađali da bi voda mogla postojati na Mjesecu. Uzorci koje je posada Apolla vratila na analizu kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih činili su se suhima. Godine 2008. istraživači sveučilišta Brown ponovno su pregledali te lunarne uzorke novom tehnologijom i pronašli vodik unutar sićušnih zrnaca vulkanskog stakla. Godine 2009. NASA-in instrument na sondi Chandrayaan-1 Indijske organizacije za svemirska istraživanja otkrio je vodu na površini Mjeseca.
VEZANI ČLANCI:
Iste godine druga NASA-ina sonda koja je pogodila južni pol pronašla je vodeni led ispod površine Mjeseca. Prijašnja NASA-ina misija, Lunar Prospector iz 1998., pronašla je dokaze da je najveća koncentracija vodenog leda u zasjenjenim kraterima južnog pola.
Zašto je voda na Mjesecu važna?
Znanstvenici su zainteresirani za džepove drevnog vodenog leda jer bi mogli pružiti podatke o lunarnim vulkanima, materijalu koji su kometi i asteroidi dopremili na Zemlju i podrijetlu oceana. Ako vodeni led postoji u dovoljnim količinama, mogao bi biti izvor pitke vode za istraživanje Mjeseca i mogao bi pomoći u hlađenju opreme. Također se može razgraditi za proizvodnju vodika za gorivo i kisika za disanje, podržavajući misije na Mars ili lunarno rudarenje.
Ugovor Ujedinjenih naroda o svemiru iz 1967. zabranjuje bilo kojoj naciji da polaže pravo na vlasništvo nad Mjesecom. Ne postoji odredba koja bi zaustavila komercijalno poslovanje. Napori pod vodstvom SAD-a da se uspostavi skup načela za istraživanje Mjeseca i korištenje njegovih resursa, Artemis Accords, imaju 27 potpisnika. Kina i Rusija nisu potpisale.
Mjesečev južni pol posebno je nedostupan
Raniji pokušaji slijetanja na Mjesečev južni pol su propali. Ruska letjelica Luna-25 ovog je tjedna trebala sletjeti na južni pol, ali se otela kontroli pri prilazu i srušila se u nedjelju. Južni pol, daleko od ekvatorijalnog područja koje su ciljale prethodne misije, uključujući slijetanje Apolla s posadom, pun je kratera i dubokih rovova.
Otvori KEKS Pay
Đelem đelem