Vojko Obersnel, bivši SDP-ov gradonačelnik Rijeke, optužen je za zloporabu položaja i ovlasti, a optužnicu je protiv njega podigao USKOK i to nakon istrage koja je pokrenuta u kolovozu. Osim Obersnela optužene su još tri osobe, među kojima su i Samir Barać, bivši vaterpolist, Srđan Škunc, koji je bio pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem te jedan sudski vještak. Oni se terete za pomaganje i poticanje na zloporabu položaja i ovlasti, kojima je Grad Rijeka, kako tvrdi USKOK, oštećen za 175.999 eura, dok je Baraćeva tvrtka ostvarila nepripadnu imovinsku korist od 73.621 eura.
Obersnela i Škunca se tereti da od lipnja 2008. do 2016., kako tvrdi USKOK, pogodovali Baraćevoj tvrtki i to nakon što je riječko Poglavarstvo odlučilo prodati gradsko zemljište namijenjeno gradnji jedne višestambene građevine. Natječaj za prodaju tog zemljišta objavljen je 3. lipnja 2008., a Baraćeva tvrtka je na tom natječaju izabrana kao najpovoljniji ponuđač. Međutim, USKOK tvrdi da su Obersnel i Škunc nakon toga poduzeli niz radnji kako bi Baraćeva tvrtka stekla protupravnu imovinsku korist, pa ih se među ostalim tereti da su prihvaćali Baraćeve zahtjeve za izmjenom natječajnih uvjeta za isplatu kupoprodajne cijene, izdavali suglasnosti Grada i omogućavali parcelacije gradskog zemljišta sukladno Baraćevim interesima te da su mu i prolongirali rokove otplate kupoprodajne cijene, ali i da su prihvaćali neosnovane obračune kojima je umanjena kupoprodajna cijena.
Prema navodima USKOK-a Obersnel i Škunc se terete da su prihvatili Baraćev zahtjev kojim je tražio izmjenu uvjeta plaćanja zemljišta i to tako da dio cijene plati u predviđenom roku, dok je dio namjeravao platiti tako da Gradu Rijeci da u vlasništvo stanove koje će izgraditi. Obersnela se tereti da je u ime Grada Rijeke s Baraćevom tvrtkom 14. listopada 2008. sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine. Nadalje, prema natječaju se mogla graditi jedna stambena zgrada, no Obersnel i Škunc su izdali suglasnost Baraćevoj tvrtki da na gradskom zemljištu izgradi dvije zgrade, a to je uključivalo i dvije nove čestice koje nisu bile obuhvaćene natječajem. Barać se tereti da je na temelju te suglasnosti ishodio rješenje o uvjetima građenja u skladu s kojim je izvršena parcelacija na način koji mu je odgovarao nakon čega je su on i Obersnel 21. siječnja 2010. zaključili ugovor o kupoprodaji nekretnina novoformiranih čestica, od kojih je svaka namijenjena gradnji jedne građevine, s obvezom Grada da odmah na kupca prenese pravo vlasništva, što je bilo u suprotnosti s ranije zaključenim predugovorom. Obersnel i Škunc se terete i da su Baraću omogućili da potraživanje od 327.691 eura osigura upisom založnog prava na njegovim nekretninama iako njihova vrijednost nije bila dostatna za pokriće tražbine.
Nakon izgradnje stanova, prema nalogu Obersnela i Škunca, Grad je prije dobivanja uporabne dozvole, preuzeo dva stana. Prvi stan je preuzet 27. lipnja 2013. te je, na traženje Baraća, Obersnel sačinio očitovanje kojim je brisano založno pravo, iako time kupoprodajna cijena nije bila u cijelosti isplaćena, a tražbina Grada prema Baraćevoj tvrtki nije bila osigurana dostatnim sredstvima. Time je Baraću omogućeno da optereti nekretninu njenim davanjem u zalog radi dobivanja zajma. Drugi stan je tek naknadno preuzet u listopadu te godine.
Za procjenu vrijednosti preuzetih stanova je angažiran sada optuženi vještak koji je procjenu radio u dva navrata 2013. i 2014. Njega se tereti da je na traženje Baraća, stanove procijenio na znatno viši iznos od tržišnih i od onih po kojima su stanovi prodavani drugim kupcima. Na osnovu te procijene vještaka, Grad Rijeka je podmirio znatno veću kupoprodaju cijenu, čime se Baraćeva tvrtka okoristila za 102.378 eura, dok se Obersnel i Škunc terete da su Baraćevoj tvrtki omogućili da ostatak cijene Gradu podmiri tek 2016. i to bez plaćanja zateznih zakonskih kamata. Tereti ih se i da su Baraćevoj tvrtki omogućili da bude jedini kupac zemljišta koje graniči sa zemljištem kojeg je ranije kupio, nakon čega su mu 4. listopada 2010. dali suglasnost da izgradi zgrade na česticama, od kojih su dvije bile u vlasništvu Grada Rijeke. Barać je na temelju toga ishodio lokacijsku dozvolu, dok su parcelacijskim elaboratom određene čestice parcelirane na način koji je odgovarao njegovoj tvrtki čime mu je omogućeno da preoblikuje i čestice koje su u vlasništvu Grada.
Obersnela se tereti i da je na Baraćev prijedlog raspisao javni natječaj za prodaju gradskog zemljišta sukladno pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli, s tim da je kao poseban uvjet natječaja određeno i vlasništvo nad jednom novom česticom koja je nastala na naprijed opisani način, koji uvjet je isključivo Baraćeva tvrtka mogla ispuniti, pa je ona i odabrana kao najpovoljniji ponuditelj, slijedom čega joj je Obersnel 9. srpnja 2012. ponudio zaključenje ugovora o kupoprodaji zemljišta.
USKOK tvrdi da su tako sklopljeni poslovi bili nepovoljni za Grad Rijeku, a tvrdi i da je Škunc bez potrebne stručne procjene vještaka, na temelju neosnovanog troškovnika Baraću priznao troškove izgradnje pristupnog puta od 53.336 eura, iako su radovi stvarno koštali 22.768 eura. Obersnela se tereti da je na temelju materijala koji je sačinio Škunc Baraću omogućio da ostatak kupoprodajne cijene isplati u novcu, a ne više predajom stambenog prostora kako je to bilo definirano ugovorom. Rok plaćanja preostalih 43.053 eura određen je za 31. prosinca 2016.. Međutim, Barać je tražilo daljnje odgode i obročnu otplatu te navedeni iznos nije platilo do danas, pa se njegova tvrtka okoristila za 73.621 eura, dok je Grad Rijeka oštećen za najmanje 175.999 eura. Kada je istraga u kolovozu pokrenuta Obersnel je kazao da ja radio sve po zakonu.
Otvori KEKS Pay
Ma dajte. Ovo stvarno nije prikladno vrijeme za podizanje optužnice protiv drugova. Baš sad, kako to?