Bivši predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović umro je jučer u sarajevskom kliničkom centru, gdje se u protekla dva mjeseca liječio od ozljeda nakon pada u stanu. Uzrok smrti sedamdesetosmogodišnjeg Izetbegovića zapravo je kronična srčana slabost.
Izetbegović je upravo zdravstvenim problemima pravdao svoje iznenadno povlačenje iz političkog života, u listopadu 2001. godine. Tada je podnio ostavku na mjesto predsjedatelja Predsjedništva BiH, a povukao se i s čelne pozicije u Stranci demokratske akcije, najvećoj bošnjačkoj stranci, čiji je bio utemeljitelj i jedini pravi lider. U posljednje tri godine vrlo se rijetko pojavljivao u javnosti, a u nekoliko medijskih istupa pozivao je na pomirenje i uspostavu demokracije.
Diplomirao je pravo, a u bivšoj je Jugoslaviji dvaput osuđivan zbog svojih političkih stavova. Prvi put 1946. godine osuđen je kao pripadnik organizacije Mladi Muslimani, a 1983. godine suđeno mu je zbog njegova djela "Islamska deklaracija", koje je ocijenjeno kao nacionalistički pamflet. U zatvoru je stekao uzak krug prijatelja, muslimanskih nacionalista, koji su imali velik utjecaj i na njegove kasnije političke odluke.
Politička karijera formalno je počela 1990. kada je zajedno s nekoliko drugih bošnjačkih disidenata utemeljio SDA. Na prvim izborima izabran je za predsjedatelja Predsjedništva BiH, a na toj dužnosti ostao je sve do povlačenja prije dvije godine. Samo nekoliko sati nakon objave te vijesti u Sarajevo su počeli stizati brzojavi sućuti državnim vlastima i obitelji.
Otvori KEKS Pay
