Unatoč krhkom primirju na Bliskom istoku, globalno gospodarstvo i dalje se nalazi pod snažnim pritiskom, a rizici od inflacije i šire krize ne jenjavaju. Analize HSBC-a i njihov indeks geopolitičkog rizika upućuju na to da su napetosti dosegnule razine kakve nisu viđene od početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Jedan od ključnih problema ostaje blokada Hormuškog tjesnaca, strateški važne točke kroz koju prolazi četvrtina svjetske nafte i petina prirodnog plina. Promet još nije normaliziran, što već uzrokuje snažne oscilacije cijena energenata. Nastavi li se takav trend, cijena nafte mogla bi dosegnuti i 200 dolara po barelu.
Dodatni pritisak dolazi iz sukoba s Iranom koji destabilizira globalni energetski sektor. Posebno su pogođene zaljevske zemlje, suočene s oštećenom infrastrukturom, prekidima izvoza i povlačenjem investicija. Takvi poremećaji mogli bi ih razvojno unazaditi i do 15 godina.
Središnje banke već balansiraju između visoke inflacije i povišenih kamatnih stopa. Zadrže li se takve monetarne politike, izgledno je dodatno usporavanje gospodarstva. Kombinacija slabog rasta i visoke inflacije vodi prema tzv. stagflaciji.
Za razliku od prijašnjih kriza, sadašnju situaciju dodatno opterećuje rekordna globalna zaduženost, osobito u Sjedinjene Američke Države. Upravo zbog toga manevarski prostor Federal Reserve-a za daljnje podizanje kamatnih stopa sve je uži.
Iako je američki dolar kratkoročno ojačao, dugoročno ga opterećuju inflacija i trend dedolarizacije. Istodobno, umjerena inflacija odgovara američkim vlastima jer smanjuje realnu vrijednost javnog duga, koji je premašio 39 bilijuna dolara.
Inflacija je već snažno prisutna i u Europi. Prema procjenama DZS-a, u Hrvatskoj je u ožujku dosegnula 4,8 posto, najviše u eurozoni. Europska središnja banka upozorava na mogućnost novog inflacijskog vala i potencijalno ozbiljnije plinske krize nego 2022., osobito ako se sukobi na Bliskom istoku prodube. Povijest pokazuje da rast cijena energenata gotovo uvijek povlači lančana poskupljenja.
Takav scenarij dodatno bi smanjio kupovnu moć građana. Već sada je vrijednost štednje znatno erodirala jer su cijene brojnih proizvoda i usluga u posljednjim godinama praktički udvostručene. Trend pada realne vrijednosti novca očito se nastavlja.
U takvim okolnostima držanje novca na računima uz minimalne kamate znači siguran gubitak vrijednosti. Istodobno, brojna tržišta bilježe pad. Dionice i kriptovalute pod pritiskom su, a poteškoće osjeća i Blackstone Inc., jedan od najvećih svjetskih investicijskih divova. Pad je nakratko zahvatio i zlato. Prema izvješću Bank of America-e, razlog leži u povećanoj potrebi investitora za likvidnošću, odnosno pretvaranju imovine u gotovinu. Istodobno, ETF-ovi poput SPDR Gold Shares (GLD) bilježe odljev kapitala.
“Radikalna neizvjesnost ostavlja dubok trag na svim financijskim tržištima, a posebice kada je riječ o terminskoj trgovini jer nitko ne može procijeniti što će se događati, a posebno kada je riječ o Trumpu koji dnevno daje kontradiktorne izjave. U vrijeme povećane neizvjesnosti ljudi preferiraju ulaganja u ono što je opipljivo i provjereno, a to su fizički plemeniti metali”, objašnjava prof.dr.sc Ivan Lovrinović.
Za razliku od fondova, potražnja za fizičkim zlatom raste. Investitori sve više žele imati imovinu pod vlastitom kontrolom, a ne u trezorima financijskih institucija. Trend je vidljiv i na domaćem tržištu. Prema podacima Centra Zlata, početkom 2026. potražnja za zlatnicima i polugama porasla je za 50 posto u odnosu na godinu ranije. Time hrvatski građani slijede poteze velikih institucionalnih ulagača i središnjih banaka.
Kako ističe Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata,”fizičko zlato u rezervama svjetskih središnjih banaka već je nadmašilo rezerve eura i američkih državnih obveznica, a sličnu sudbinu možda čeka i američki dolar.” Veliki investitori tako traže zaštitu od tržišnih šokova. “Zlato već tisućama godina služi kao sredstvo očuvanja vrijednosti, nadživjevši brojne valute koje su propale uslijed inflacije, postavši temeljem financijske stabilnosti u nesigurnim vremenima.”
Kombinacija energetske krize, inflacije i geopolitičke nestabilnosti mogla bi rezultirati novom globalnom recesijom. U takvim okolnostima zlato tradicionalno jača. U posljednjih pet godina njegova je cijena porasla gotovo 175 posto.
Unatoč tome, trenutačne razine mnogi smatraju prilikom za ulaganje. Procjene J.P. Morgan-a upućuju na mogući rast od oko 25 posto tijekom godine.
“Privremeni pad cijene zlata na taj je način omogućuje ulagačima da po prilično povoljnim cijenama ulažu u instrument koji dugoročno raste, osobito kada dođe do svjetskih kriza”, dodaje Ivanović. Primjerice, cijena zlata u posljednjih 30 dana pala je oko 8%, ali je u posljednjih godinu dana porasla za gotovo 48%.
Otvori KEKS Pay
