U povodu obilježavanja Svjetski dan zdravlja 7. travnja ponovno je istaknuta temeljna vrijednost zdravlja kao stanja cjelovitog fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne tek odsutnosti bolesti ili slabosti. Upravo ono predstavlja ključnu razliku između nade i beznađa te izravno oblikuje kvalitetu života svakog pojedinca.
U kontekstu zaštite interesa pacijenata, Europska unija pokrenula je sveobuhvatnu reformu farmaceutskog zakonodavstva. Nakon zahtjevnih pregovora koji su obuhvatili više od 400 zakonodavnih odredbi, Europska pučka stranka preuzela je ključnu ulogu u postizanju dogovora koji se donedavno smatrao teško ostvarivim – najopsežnijeg preoblikovanja farmaceutskog okvira Unije u posljednjih nekoliko desetljeća. Time, kako ističu, nije riječ samo o političkom uspjehu, već i o ispunjenju obveza preuzetih prema europskim građanima.
Od samog početka, naglašava se, cilj je bio jasno definiran: uspostaviti regulatorni sustav u kojem su pacijenti u središtu, dodatno ojačati konkurentnost europske farmaceutske industrije te osigurati da Europa zadrži vodeću ulogu u području inovacija. Takav pristup, smatraju, ključan je za izgradnju otpornijih zdravstvenih sustava, osobito u kontekstu sve učestalijih nestašica lijekova.
Najnoviji podaci Eurostat-a potvrđuju potrebu za žurnim djelovanjem. Nejednakosti u dostupnosti zdravstvene skrbi i dalje su izražene među državama članicama, dok se milijuni građana suočavaju s preprekama poput visokih troškova, geografske udaljenosti ili dugih lista čekanja. Istodobno, izdvajanja za zdravstvo kontinuirano rastu, a sve veći broj zemalja bilježi i manjak određenih lijekova, što dodatno razotkriva složenost i osjetljivost opskrbnih lanaca.
Središnji element reforme usmjeren je na osiguravanje ravnopravnog pristupa lijekovima za sve građane Unije, neovisno o mjestu stanovanja. Bilo da je riječ o djetetu oboljelom od raka ili osobi koja živi s rijetkom bolešću, novi okvir dodatno potiče razvoj inovativnih terapija. Uvođenjem do jedanaest godina pravne zaštite za proizvođače novih lijekova, šalje se jasna poruka da Europa prepoznaje i nagrađuje ulaganja u spašavanje života.
Istodobno se nastoji očuvati ravnoteža između inovacija i dostupnosti. Nakon isteka razdoblja zaštite, pravovremeni ulazak generičkih i biosličnih lijekova na tržište trebao bi doprinijeti smanjenju troškova i boljoj dostupnosti terapija. Takav model, naglašava se, štiti intelektualno vlasništvo, ali i sprječava nepotrebna odgađanja u distribuciji pristupačnijih lijekova.
Iz redova Europske pučke stranke poručuju kako strateška autonomija u području zdravstva više nije opcija, već nužnost i temelj sigurnosti europskih građana. U tom kontekstu predviđene su mjere za jačanje konkurentnosti farmaceutskog sektora – od smanjenja administrativnih prepreka i jasnijih regulatornih pravila do snažnijih poticaja za proizvodnju unutar Europske unije, čime se želi dodatno osnažiti industrijska baza i inovacijski potencijal kontinenta.
Posebna pozornost usmjerena je i na problem antimikrobne rezistencije, jedne od najozbiljnijih prijetnji suvremenom zdravstvu, često opisane kao „tiha pandemija“. Kroz usklađivanje pravila o propisivanju lijekova i uvođenje jasnih upozorenja, cilj je očuvati djelotvornost antibiotika i zaštititi njihovu primjenu za buduće generacije.
U konačnici, postavlja se pitanje što znači uistinu staviti pacijente u središte europskih politika. Odgovor, kako ističu, leži u konkretnim, pravednim i dugoročno održivim rješenjima koja osiguravaju da svaki građanin Europske unije, bez obzira na državu u kojoj živi, ima pristup zdravstvenoj skrbi kakvu zaslužuje. Ne slogani, već rješenja; ne obećanja, već napredak.
FOTO Melania Trump svojim je posljednjim istupom sve iznenadila, a evo kako se mijenjala tijekom godina
Otvori KEKS Pay
