Jednog lipanjskog dana 2015. primatolog Aaron Sandel tiho je promatrao manju skupinu čimpanzi Ngogo u Nacionalnom parku Kibale u Ugandi kada je uočio neobično ponašanje. Kako su se ostali članovi njihove šire zajednice približavali kroz šumu, čimpanze su postale nervozne – grimase, dodiri za utjehu i napetost više su podsjećali na susret sa strancima nego s poznatim jedinkama.
Tek će se kasnije pokazati da je to bio prvi znak dugotrajnog i krvavog sukoba unutar dotad jedinstvene skupine.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Science dokumentira ono što bi mogao biti prvi zabilježeni “građanski rat” među divljim čimpanzama. Iako je poznato da čimpanze napadaju druge skupine, raspad jedne zajednice i sukob unutar nje predstavlja potpuno novu i, kako ističu znanstvenici, vrlo “ljudsku” pojavu.
“Situacije u kojima susjedi ubijaju susjede posebno su uznemirujuće i približavaju nas razumijevanju ljudske prirode – kako možemo istodobno surađivati, ali i vrlo brzo okrenuti se jedni protiv drugih”, rekao je Sandel, prenosi Guardian.
Znanstvenici su analizirali više od 30 godina opažanja ove dobro proučene populacije kako bi objasnili raspad najveće poznate skupine divljih čimpanzi. Iako je zajednica bila stabilna od najmanje 1995. do 2015., promjene u društvenim odnosima dovele su do podjele. Do 2018. formirale su se dvije odvojene skupine – zapadne i središnje čimpanze.
U sljedećih sedam godina zapadna skupina izvela je 24 koordinirana napada na središnju, pri čemu je ubijeno najmanje sedam odraslih mužjaka i 17 mladunaca.
Sličan sukob možda se dogodio još 1970-ih u Nacionalnom parku Gombe, gdje je čimpanze proučavala poznata primatologinja Jane Goodall. No tada znanstvenici nisu imali dovoljno znanja da bi razumjeli koliko je takvo nasilje unutar iste skupine rijetko.
Prema istraživačima, raspad zajednice u Ngogu mogao bi biti posljedica promjena u društvenoj hijerarhiji. Na dan kada je uočeno neobično ponašanje, alfa mužjak pokazao je znakove podložnosti drugom jedinki. Dodatno, smrt nekoliko ključnih starijih članova oslabila je veze unutar skupine.
“Njihov iznenadni nestanak vjerojatno je oslabio povezanost, što je otvorilo prostor za podjele nakon promjene vodstva”, objasnio je Sandel, dodajući da je izbijanje bolesti 2017. vjerojatno ubrzalo konačni raskol.
Otkriće ima i šire implikacije za zaštitu čimpanzi, koje su već ugrožene izumiranjem. Prema genetskim dokazima, ovakvi “građanski ratovi” među čimpanzama događaju se otprilike svakih 500 godina. No ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, klimatskih promjena i širenja bolesti mogle bi povećati učestalost takvih sukoba.
Evolucijski antropolog Brian Wood sa Sveučilišta u Kaliforniji ističe kako ovakvo ponašanje ima i evolucijsko objašnjenje – smanjenjem broja suparnika povećava se šansa za vlastito preživljavanje i razmnožavanje.
“Upravo to su učinile zapadne čimpanze. Središnja skupina sada bilježi najnižu stopu preživljavanja ikad zabilježenu u divljini”, rekao je Wood.
Profesor Sylvain Lemoine sa Sveučilišta u Cambridgeu zaključuje kako ovaj slučaj pokazuje da su društvene veze temelj stabilnosti zajednice. Kada se one naruše – osobito ako ovise o malom broju ključnih jedinki – čak i najčvršće skupine mogu se raspasti i okrenuti same protiv sebe.
Otvori KEKS Pay
Nema sumnja da je Donald zaslužan. Na njegovu inicijativu Mađarska je poslala vojsku da uvede red. Donald dobija još jednu nominaciju za Nobelovu nagradu