Turska, Finska i Švedska potpisale su u utorak navečer u Madridu sporazum kojim je uklonjena turska blokada i otvoren put Finske i Švedske prema brzom pristupanju NATO-u. Tako je summit NATO-a, koji se ne naziva toliko povijesnim, koliko “transformativnim” jer se na njemu donose odluke koje će transformirati vojni savez u oštriji, premda i dalje obrambeni i odvraćajući, stav prema Rusiji, započeo značajnim uspjehom.
Turska je dulje od mjesec dana blokirala potpisivanje protokola o pristupanju FInske i Švedske NATO-u, a u utorak je ta blokada uklonjena. Hrvatsku na summitu u Madridu predstavlja predsjednik Republike Zoran Milanović koji je, i prije turske blokade, predlagao da bi davanje zelenog svjetla Hrvatske za Finsku i Švedsku u NATO-u trebalo uvjetovati angažmanom saveznika oko promjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Ovakav razvoj događaja, s turskom blokadom koja je uklonjena večer uoči službenog početka summita, Milanovića stavlja u poziciju da nešto zaista i učini, ako je mislio ozbiljno kad je javno ponavljao tu ideju.
- Turska, Finska i Švedska potpisale su memorandum koji adresira zabrinutost Turske oko njezine sigurnosti, uključujući i pitanje izvoza oružja i borbe protiv terorizma - rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon svečanosti potpisivanja, u kojoj su sudjelovali predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Finske Sauli Niinisto i premijerka Švedske Magdalena Andersson. Švedska i Finska prekidaju embargo na izvoz oružja u Tursku i obvezuju se podržavati Tursku u borbi protiv (kurdskih) terorističkih organizacija PKK i YPG, izmijeniti svoje zakone o terorizmu te izručiti Turcima tražene osumnjičenike za terorizam.
Nakon najave glavnog tajnika Stoltenberga da će se broj NATO-ovih vojnika u visokom stupnju pripravnosti povećati na “preko 300 tisuća”, pitali smo Ured predsjednika Republike Zorana Milanovića koliko bi hrvatskih vojnika u tome trebalo sudjelovati. Neslužbeno smo doznali da je riječ o 70 hrvatskih vojnika, koji bi bili stacionirani u Mađarskoj, a o čijem je slanju Sabor već donio odluku 11. ožujka.
Najava o više od 300 tisuća NATO-ovih vojnika sigurno predviđa i uključenje Hrvatske vojske, doznajemo u vojnim krugovima. Početkom svibnja središte multinacionalne divizije u mađarskom Szekesfehervaru postalo je službeno NATO-va divizija, kojoj je na čelu hrvatski general-bojnik Denis Tretinjak. Inače, i dalje stoji NATO-ova obveza MORH-u da do 2026. oformi srednju pješačko-mehaniziranu brigadu na gusjeničarima, dakle, američkim Bradleyima.
Nitko od ministara iz Vlade nije s predsjednikom Milanovićem na summitu NATO-a. Kako doznajemo iz Vlade, smatra se da za to nema potrebe budući da su oni, posebno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odradili sav posao, uredili, dogovorili i pripremili mu sve materijale. Ministarstvo je aktivno radilo sa stalnim predstavništvom, dalo hrvatski doprinos za zajedničke materijale koji će biti usvojeni, sve kako bi predsjednik države imao konsolidirane informacije i kako bi bu bilo lakše čitanje i intervencije, komentiraju izvori iz Vlade.
Na stolu će biti 27 dokumenata, većina je usuglašena, a neki će biti neposredno prije summita. Prva velika točka je usvajanje novog Strateškog koncepta NATO-a.
- Na zahtjev MVEP-a i uz potporu pojedinih saveznica politika otvorenih vrata i zapadni Balkan dobili su prominentnije mjesto u sadašnjoj inačici dokumenta. BiH je spomenuta kao partner s euroatlantskim ambicijama koji treba političku i praktičnu podršku u gradnji kapaciteta - kažu iz Vlade.
Hrvatska se zalagala za jasno razdvajanje stupnja i vrsta ugroze u opisu BiH, za razliku od Gruzije i Moldavije, koje se također spominju u NATO-ovu dokumentu. Naglašavalo se kako se BiH suočava s drugačijim prijetnjama i političkim nestabilnostima koje su uzrokovane jakim unitarističkim i separatističkim politikama, jednako fatalnima za višenacionalnu državu sastavljenu od tri konstitutivna naroda, koji moraju uživati ravnopravnost kako je utvrđeno Daytonskim sporazumom. U jednom paragrafu u strateškom konceptu spominju se konstitutivni narodi u BiH, a reference na pristup temeljen na vrijednostima i učincima odnose se na Srbiju.
Summit NATO-a traje sutra i prekosutra, a počinje odmah nakon što su čelnici zemalja skupine G7 (SAD, UK, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan) tri dana razgovarali na summitu G7 u Njemačkoj.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je rekao kako su cijene nafte u Europi postale “neodržive” te da stoga podržava ideju ograničavanja maksimalne cijene ruske nafte i plina. Ta ideja, oko koje su lideri zemalja G7 postigli konsenzus, ali sada slijedi definiranje detalja na razini ministara financija, vjerojatno bi išla u smjeru zabrane brodarskim i osiguravateljskim tvrtkama da sudjeluju u prijevozu ruske nafte čija je cijena iznad određene razine.
Na taj način bi se navodno moglo intervenirati u cijenu, ali Njemačka je i dalje na stavu da takav eksperiment, kakav nikad nije pokušan, može biti učinkovit samo ako u njemu sudjeluje dovoljno velik broj zemalja. Posebice zemalja poput Indije. O tome će se nastaviti pregovarati u sljedećim danima i tjednima, prije nego što moguća odluka bude izglasana.
Znači od Zokinog veta ništa. Sutra ili kada već bude držao presicu on će se raskokodakati kak seoski tamburaš uz špricer i gemištek , potkačiti Plenkija , Njonju , Bonožića itd.Seoska priča realan domet