Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Istraživanje

U Njemačkoj je nezamislivo da ministar postavlja svoje ljude

Mito i korupcija
Foto: Thinkstock
05.10.2017.
u 07:30

Dok je u zemljama poput Hrvatske normalno preko veze u javnim službama tražiti uslugu, 30 kazivača iz razvijenih zemalja ističe da to kod njih nije moguće

”Nikada nisam trebala preporuku i intervenciju za bilo kakvu javnu uslugu i ne sjećam se da sam ja ili netko od mojih suradnika uzeo slobodan dan za liječničku ili administrativnu uslugu. Radno vrijeme tih institucija uređeno je tako da za to nema potrebe … – riječi su Finkinje (45), više službenice u pravosuđu kojoj, za razliku od hrvatskih građana, nije normalno preko veze ići na pregled u državnu bolnicu ili na taj način ishoditi potvrdu ili dozvolu od javnih službenika. U zemljama najmanje podložnima korupciji građani ne interveniraju u državnim i javnim institucijama da bi dobili bržu uslugu.

“Kao što ja primam plaću za svoj rad, tako i svi ostali primaju plaću za svoj, a svatko ima pravo postati privatni poduzetnik ako mu u javnoj službi plaća ne odgovara”, riječi su pravosudnog službenika (52) iz Danske.

Sociolog Renato Matić razgovarao je sa 60 državnih i javnih službenika iz 10 zemalja, podijeljenih u dvije skupine, na skandinavske zemlje i Njemačku te na Hrvatsku, BiH, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku. Službenici na višim i visokim položajima u policiji, pravosuđu i drugim javnim ustanovama govorili su mu o dostupnosti institucionalnih usluga kao što su specijalistički pregledi, izdavanju dozvola, potvrda, o političkom utjecaju na kadroviranje na profesionalne rukovodeće dužnosti te o napredovanju...

Nepovjerenje u državu

Matićevo istraživanje “Društvo i korupcija: politički utjecaj u profesionalnim strukturama javnih institucija kao čimbenik korupcijskog rizika”, objavljeno u posljednjem broju znanstvenog časopisa “Društvena istraživanja”, pokazuje zašto je Hrvatska tu gdje jest.

“U izravnoj je vezi s korupcijom i nepovjerenje građana u državu koju personificiraju političke elite te oni državni službenici koji zaboravljaju tko ih plaća, kome zahvaljuju funkcije i duguju lojalnost, te na društvenim odnosima koji osiguravaju plodno tlo za razvoj korupcije”, navodi Matić. Kako institucije funkcioniraju u uređenim zemljama, pokazuje izjava policajke (28) iz Danske :

”Radim jako odgovoran posao u kojemu moram biti 100% koncentrirana i ne mogu zamisliti bilo kakvo čekanje u redu jer netko drugi nije dobro organizirao svoj posao...”

Sličnu izjavu dala je i viša policijska službenica iz Švedske (43): “Čudno mi je kad netko o propisanoj administrativnoj usluzi govori kao o nekakvom pothvatu … to bi svima trebalo biti na dohvat ruke, u protivnom bi nastao nered.” Sugovornici iz pet razvijenih zemlja suglasni su da su javne institucionalne usluge zajamčene svima prema istim kriterijima te da svatko može u istom vremenu ostvariti pristup javnim medicinskim uslugama, dobivanju dozvola, potvrda, navodi Matić.

Za najveći broj potvrda nužan im je samo OIB i nezamislivo im je da se u jednoj instituciji uzima jedna potvrda, koja se fizički nosi u drugu ustanovu, gdje se konačno preuzima traženi dokument. Ali iskustva iz Hrvatske su suprotna. “Uvijek mi nešto nedostaje, ili neka potvrda, ili taksa, ili zbog nečega baš danas ne može … još sam neki policajac, pa oni koji me poznaju kažu, ti bar ne čekaš u redu …”, kaže hrvatski policajac. Slično je iskustvo i službenika (50) u pravosuđu iz Srbije koji je kazao: “Ako se poklopi da je jasno što ti treba da doneseš i ako je ona na šalteru dobre volje, onda ide, ako ne, imaš džoker ‘zovi’.”

U Hrvatskoj je normalno i političko kadroviranje na rukovodećim funkcijama. U Švedskoj nije, ni u Njemačkoj. “Ne sjećam se slučaja da bi netko iz politike, ministar ili bilo tko, intervenirao … mislim da bi morao podnijeti sankcije. Ako bi se usudio uplesti u izbor naših kadrova, svakako bi morao odstupiti”, riječi su Šveđanina (54), višeg policijskog službenika. Nijemac (61), viši policijski službenik, također je Matiću kazao: “Nezamisliva i je mogućnost da mi nakon više od 40 godina rada u struci SPD ili CDU postave nekoga tko će mi govoriti što je profesionalno korektno, a što ne …”

Još je naglasio kako bi nezamisliv nered i nesigurnost zavladali u državi kad bi ljudi koji su došli s politikom odlučivali kako će raditi profesionalci. Sugovornici iz razvijenih zemalja dijele zajedničko iskustvo o postojanju stručnih, neovisnih i transparentnih kriterija dolaska na rukovodeće profesionalne dužnosti, navodi Matić. A u Hrvatskoj je sasvim druga slika.

“Nekoliko mjeseci prije i poslije svakih političkih izbora profesionalci u policiji žive i rade u neizvjesnosti … sve su promjene, a često i one najnelogičnije, u igri … Pravila i kriterije postavljaju ljudi koji dođu iz politike, bez ikakvog iskustva u struci, bez ikakvog interesa za struku…

Unesu nered i nakon četiri godine odu iz službe, a mi uvijek iznova saniramo štetu koju su oni prouzročili. Kako je u takvim okolnostima moguće očekivati da u odnosu na građane opravdamo policijski logo: povjerenje i sigurnost?”, kazao je policajac (48). Napredovanje temeljem jasnih kriterija te odnos između starijih i mlađih kolega u sređenom društvu najbolje ilustrira izjava danske službenice (58) u regionalnoj samoupravi: “Kako su stariji meni prije dosta godina otvarali prostor, tako godinama činim ja prema mladima. Prepoznajem puno sjajnih mladih ljudi koji naporno rade i ostvaruju odlične rezultate s povjerenjem da će to biti nagrađeno. Ako ne budemo pazili, otići će dalje od nas, a to je neuspjeh koji ne želim imati iza sebe kad odem u mirovinu.”

Kod nas nema ni naznaka promjena nabolje u funkcioniranju institucija. “Ja se za koju godinu isto vidim ili privatno ili negdje vani, tko bi dočekao taj izlazak iz krize i neka bolja vremena”, kazao je naš pravosudni službenik (32). Ni u Srbiji nije ništa bolje, pa pravosudni službenik (50 ) kazuje: “Da moj otac nije jednom okrenuo i nebo i zemlju, ja bih i u ovim godinama još bio pripravnik.”

Pesimizam na Balkanu

Sugovornici iz zemalja poput naše, primjećuje Matić, imaju jedinstven stav da bez intervencije odozgo ili izvana nema pomaka. Govore o političkom kadroviranju, zanemarivanju stručnih kriterija, trgovini utjecajem, netransparentnim procedurama izbora. Ne postoji jasna svijest da su građani vlasnici javnih ustanova, jer svojim davanjima omogućuju njihovo postojanje i rad, niti da je takva svijest bitna za razumijevanje strukture odgovornosti...

Dok optimistični ton prevladava među kazivačima iz razvijenih zemlja, u nerazvijenima je uglavnom pesimističan, s ironičnim konstatacijama. Na zadnje pitanje: “Vidite li skore mogućnosti poboljšanja?”, od 30 kazivača njih 19 Matiću su odgovarali “nisam sigurna…” “nisam siguran …”, njih petero: “To će ići jako teško …”, a preostalih šestero: “Možda, ako …”

Razgovarao sa 60 službenika od Norveške do Bugarske

Sociolog prof. dr. Renato Matić razgovarao je sa 60 državnih i javnih službenika iz deset zemlja podijeljenih na zemlje najmanje podložne korupciji, kao što su Danska, Finska, Švedska, Norveška, te one s višom razinom korupcije, u koje se ubrajaju BiH, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska

Komentara 4

DU
Deleted user
08:54 05.10.2017.

Zato se Njemačka za četvrt stoljeća iz pepela razvila do najrazvijenijeg gospodarstva u Europi. A nama je je nakon isto toliko godina još uvijek izgovor za sve komunističko nasljeđe i ratna šteta. Kad je Karamarko prije par godina tražio studiju IFO instituta jedna od najvažijih točaka promjene bila je da moraju zaboraviti klijentelizam i nepotizam. Odgovor je bio: Jeste li vi normalni, zar vas za to plaćamo? Pa zbog toga smo u stranci.

DU
Deleted user
18:35 05.10.2017.

Glavna odlika visokih sluzbenika je bahatost i krsenje propisa a znaju da nemaju kome odgovarati pa su zato takvi Ima nekoliko dana visoki duznosnik se istresa na djelatnika vojne policije na ulazu u zgradu Uzas

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije