Hrvatska se priprema za povratak obveznog vojnog roka, gotovo dva desetljeća nakon njegova ukidanja 2008. godine. Ovaj korak, potaknut sigurnosnim izazovima u Europi, posebice ratom u Ukrajini, stavlja Hrvatsku u red zemalja koje jačaju svoje obrambene kapacitete. Danas ministri Ivan Anušić i Davor Božinović predstavljaju izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama, koje čine zakonsku podlogu za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja te donose konkretne detalje o njegovoj provedbi.
Prema trenutnim planovima, obuka bi trebala trajati dva mjeseca, a ročnici će za to vrijeme primati mjesečnu naknadu od oko 1100 eura, uz osigurane smještaj i prehranu. Vojarna u Kninu, Slunju i Požegi bit će glavna središta za provedbu programa, a godišnje se planira obučiti između 4000 i 4500 mladih, raspoređenih u četiri do pet poziva. Ukupni godišnji trošak procjenjuje se na oko 20 milijuna eura.
Za one koji se pozovu na prigovor savjesti predviđena je civilna služba u trajanju od tri do četiri mjeseca, koja uključuje obuku za civilnu zaštitu ili rad u lokalnim institucijama, uz nešto nižu naknadu. Vojna obuka bit će priznata kao radni staž i nosit će određene prednosti pri zapošljavanju u javnim službama. Dok Hrvatska definira završne elemente novog sustava, slične rasprave o reaktivaciji obveznog vojnog roka vode se i u zemljama regije, ali i diljem Europe. Provjerili smo kakva je situacija kod naših susjeda.
Srbija: Vojni rok od rujna 2025.
Srbija je također donijela odluku o povratku obveznog vojnog roka od rujna 2025., nakon što je bio ukinut 2011. godine. Obuka će trajati 75 dana, uključujući 60 dana osnovne obuke i 15 dana terenske obuke, za mladiće od 18 do 30 godina. Prvi pozivi bit će upućeni rođenima 2006. godine, uz naknadu od 75.000 dinara. Djevojke će se moći dragovoljno prijaviti, dok će prigovor savjesti omogućiti civilnu službu duljeg trajanja. Odluka, koju je potpisao predsjednik Aleksandar Vučić, motivirana je potrebom za jačanjem vojne rezerve i odgovorom na regionalne sigurnosne izazove. Kritičari upozoravaju na nedostatak infrastrukture, starije instruktore i loše uvjete u vojsci, što je rezultiralo odlaskom 13.000 profesionalnih vojnika.
Regija: Rasprave bez konkretnih odluka
U ostalim zemljama regije situacija je raznolika. Slovenija trenutno ne planira uvođenje obveznog vojnog roka, ali rasprave o jačanju obrane pojačane su zbog rata u Ukrajini. Bosna i Hercegovina odbacuje ideju o vojnom roku zbog nedostatka financija, infrastrukture i političkog konsenzusa, fokusirajući se na profesionalizaciju Oružanih snaga. Crna Gora vodi rasprave o mogućem uvođenju, ali bez konkretnih koraka, dok vojska ostaje temeljena na profesionalnim i dragovoljnim snagama.
U Sjevernoj Makedoniji predsjednica Gordana Siljanovska predlaže raspravu o dragovoljnom vojnom roku, ciljajući na povećanje interesa mladih za vojnu karijeru, ali obavezna služba nije na horizontu. Na Kosovu premijer Albin Kurti je dao izborno obećanje o uvođenju obveznog roka, no to je zasad ostalo na razini političke retorike bez konkretnih planova.
Europa: Obavezni vojni rok u 15 zemalja
Ruska invazija na Ukrajinu i potencijalno smanjenje američkog angažmana u NATO-u potaknuli su europske zemlje na preispitivanje obrambenih strategija. Obavezan vojni rok, u različitim oblicima, danas u Europskoj uniji ima devet zemalja: Cipar, Grčka, Austrija, Litva, Latvija, Estonija, Finska, Švedska i Danska. U Austriji traje šest mjeseci dok Norveška ima obuku od 12 do 19 mjeseci, a Švicarska 300 dana. Naime, vojni rok je obvezan i u Norveškoj te u Švicarskoj koje nisu u Europskoj uniji.
Danska ide korak dalje, uvodeći od 2026. obavezni vojni rok i za žene, uz muškarce, u trajanju od 11 mjeseci, motivirana sigurnosnim prijetnjama. Njemačka razmatra povratak obveznog roka, ukinutog 2011., s prijedlogom koji počinje dragovoljno 2025., uz obavezne upitnike za 18-godišnjake. Ako dragovoljaca bude premalo, moguće je uvođenje obavezne službe. Poljska planira dragovoljnu obuku za 100.000 civila od 2027., dok Francuska razmatra mobilizaciju civila u slučaju krize.
>>> VIDEO Šou Rafalea: Pogledajte višestruke prelete
Otvori KEKS Pay
Srecom pa sam na vrijeme pobjegao.