Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

U EU patvoreno ili pogrešno deklarirano 30 posto meda

Princ Albert, koji je poznat kao veliki zagovaratelj ekologije, a i čest gost u Hrvatskoj, danas je poručio kako su informiranost na lokalnoj razini, umreženost mjerodavnih institucija, pčelara i znanosti, te politička volja i te kako bitni za problematiku pčela i oprašivanja
14. lipnja 2016. u 13:54 2 komentara 588 prikaza
marijana petir
Foto: Jolanda Rak Šajn
Pogledajte galeriju 1/7

Pčele nisu samo jedna u nizu vrsta, one imaju temeljnu ulogu u oprašivanju, opstanku čovječanstva i ravnoteži našeg planeta, poručio je princ Albert II od Monaka na današnjem otvaranju „Pčelinjeg sela“ u sklopu Europskog tjedna pčela i oprašivača u Bruxellesu, koji se održava uz potporu 12 zastupnika u Europskom parlamentu, među kojima je i hrvatska zastupnica Marijana Petir. U sklopu tjedna pred Parlamentom u Pčelinjem selu svoje proizvode predstavljaju i hrvatski pčelari, članovi Hrvatskog pčelarskog saveza.

Princ Albert, koji je poznat kao veliki zagovaratelj ekologije, a i čest gost u Hrvatskoj, danas je poručio kako su informiranost na lokalnoj razini, umreženost mjerodavnih institucija, pčelara i znanosti, te politička volja i te kako bitni za problematiku pčela i oprašivanja. Većina građana nije ni svjesna da je, iako se u svijetu, pa i EU povećava broj pčelara i pčelinjaka, zbog klimatskih promjena, velike primjene pesticida u poljoprivredi i slično, njihov broj, zbog velike smrtnosti, manji za devet do 30 posto, ovisno o regijama. Potrebna su ogromna ulaganja, na globalnom nivou, oko 150 milijardi eura, želimo li sačuvati bioraznolikost i proizvodnju hrane, od koje više od polovice ovisi o pčelama i oprašivačima, kazao je princ Albert, ističući kako je ulog veliki, ali je to ulaganje u Europu, budućnost i generacije koje dolaze.

Eurozastupnica Petir kazala je kako se Europskim tjednom na kojemu hrvatski pčelari sudjeluju zajedno sa Slovenskim, Bugarskim, Mađarskim… htjelo pokazati kako naši pčelari imaju izuzetno kvalitetan proizvod, ne samo za RH, nego i za Europu. Danas imaju sastanak i s predstavništvom HGK kako bi prezentirali količine kojima raspolažu i svoje interese, kako bi pronašli nova tržišta, ali se prije svega želi skrenuti pozornost na pčele, kao na mala živa bića, izuzetno vrijedna bez kojih ne bi bilo oprašivanja. To znači da bi brojne biljne vrste izumrle i cijeli prehrambeni lanac bio ugrožen. biljne vrste izumrle i cijeli prehrambeni lanac bio ugrožen.

Drugi segment na koji se želi skrenuti pažnja je pak EU direktiva o medu koja ne poznaje označavanje zemlje porijekla meda, nego samo med iz EU i ne EU, što je problematično. Takav med, bez obzira što je za dobavljače jeftin i predstavlja nelojalnu konkurenciju domaćem medu, nije u konačnici jeftiniji za potrošače koji uopće ne znaju što konzumiraju.

Želimo označavanje zemlje porijekla, da u mješavinama meda na tržištu bude točno navedeno koliki su postoci kojega meda, a uz to treba i brendirati hrvatski med i njegovu zaštitu. Slavonci su već počeli s time, sad će i Istarci, što je najbolji način da našem domaćem, kvalitetnom medu damo dodanu vrijednost – kaže Petir.

A tako bi se suzbio i problem patvorenog meda.

Zadnja istraživanja koja imamo, a koja su dosta zabrinjavajuća jest da je na europskom tržištu trećina meda krivotvorena. Od 2237 uzoraka iz 28 zemalja, pokazalo se da je čak 29 posto meda sumnjivog porijekla, ne odgovara geografskom porijeklu, pun je dodanih šećera, pogrešno je deklarirano biljno porijeklo…, što znači da hrvatski proizvođači meda u principu imaju veliku šansu. Proizvodnja u Hrvatskoj je izvorna i domaća, zato ja uvijek pozivam građane da kupuju na obiteljskim gospodarstvima od ljudi koje poznaju. Naši medovi nastaju na površinama od kojih je u RH 50% zaštićeno i ekološki netaknuto te imaju veliku prednost pred uvoznim medovima – objašnjava Petir, ističući kako je naročito veseli da je sve više mladih pčelara koji pčelarstvo prepoznaju kao dohodovnu stranu i veliku šansu za razvoj.

Vladimir Bilek, saborski zastupnik i čelnik Hrvatskog pčelarskog saveza, kaže kako su hrvatski pčelari u Bruxselles došli s dvije inicijative. Prva o deklariranju pravog porijekla meda, odakle je i u kojim količinama jučer je već predstavljena. Sada med može biti iz cijelog svijeta, no ako se u nas prepakirava na njemu piše da je primjerice, proizveden u Hrvatskom, a porijeklom iz EU i non EU. U kilogram hrvatskog meda u ovom trenutku možete dodati i 10 tona kineskog meda i deklarirati ga kao proizvedenog u RH, mješavinu EU i non EU meda, što ne znači ništa i našim potrošačima ne predstavlja ništa, objašnjava Bilen, ističući kako bi se ispravnim deklariranjem štitili građani, potrošači, ali i pčelari i njihova proizvodnja te prerađivači bez kojih ne mogu.

Druga inicijativa hrvatskih pčelara vezana je za mjere agrookoliša. Iduće godine slijedi revizija zajedničke poljoprivredne politike EU. Pčele njome treba tretirati kao zaštićenu i ugroženu vrstu, jer su veliki gubici pčelinjih zajednica u RH, EU i globalno.

U Hrvatskoj su pčelari protekle zime izgubili više od 100 tisuća pčelinjih zajednica u protuvrijednosti 100 milijuna kuna, a što se tiče samog meda ekonomska je štete od nekoliko tisuća tona – tvrdi Bilen, to nije samo stvar pčela, nego i oprašivanja. Stoga se predlaže da se u mjere agrokološa za 2017. uvede dio potpora po pčelonjoj zajednici za očuvanje bioraznolikosti, rasporostranjenosti prirodnih oprašivača, autohtonog bilja i radi kvalitetnije i jače proizvodnje u intenzivnoj poljoprivredi – kaže bilen te dodaje kako znamo da se kod intenzivnog oprašivanja pčelama neki poljoprivredni i prehrambeni proizvodi prije imaju povećanje prinosa i 60 i više posto.

S obzirom da je u RH trenutno dosta loše deklariranog meda, u tijeku je pak istraživanje u suradnji s Nastavnim zavodom D. Andrija Štampar, Ministarstvom poljoprivrede i EU kojim će se otkriti koje tvrtke, prekupci i kvazi-pčelari na tržište plasiraju patvoreni med, kako bi se obznanila njihova imena i zauvijek makli s tržišta, otkriva Bilen.

Antonio Mravak jedan je od mladih pčelara koji se danas predstavljaju u Bruxsellesu. U pčelarstvo se, kaže, zaljubio još kao dijete, njegovi roditelji su uvijek imali 20-30 košnica, a nakon što je on dipplomirao agronomiju, pčelarstvo je postalo njegov jedini poziv. Ima već 400 košnica i najveći je proizvođač meda južno od Karlovca.

Može se živjeti od pčelarstva. Osim meda proizvodim i matičnu mliječ, propolis i pelud, a uskoro ću i pčelinji trop – kaže Mravak. Jedino što su u ovo vrijeme pčelari trebali imati i tri vrcanja, a nisu još nijedno pravo te bi se ove godine još više mogao pojačati uvoz kineskog meda u Hrvatsku, strahuje.

med Alarmantno Pčelari očajni, u košnicama meda gotovo ni za lijek MyBeeLine KORISTAN SUSTAV MyBeeLine pomaže pčelarima u praćenju pčela pčele NOVA INICIJATIVA Na pčele će zalijepiti 2,5 milijuna senzora da otkriju tajnu izumiranja

Dok se naveliko priča o spajanju zelene i plave Hrvatske, u slučaju Pčelarstva Daruvar Mirjane Kelemin, to je već gotova stvar.

Za spojiti zelenu i plavu magistralu treba samo prijeći puno kilometara, kako kaže moj suprug. Naši proizvodi su kvalitetni, davno su prošla vremena kad se turistima nudila kineska roba. Oni žele ponijeti nešto autohtono domaće, pa smo mi otvorili već dosta suvenirnica na moru u kojima se prodaje naš med i proizvodi od meda, koje su upakirane u lijepu ambalažu, s porukom digli i na jedan novi nivo i dali im dodanu vrijednost. Na obali prodamo više meda nego na kontinentu – otkriva M. Kelemin, ističući kako pčelari u unutrašnjosti uglavnom najviše prodaju zimi, a oni čekaju ljetnu sezonu.

Europski tjedan, koji je važan događaj za pčelarski sektor, u Europskom parlamentu se obilježava od 2012. On je prilika da za predstavnike europskih institucija i ustanova, poljoprivrednike, stručnjake za zdravlje životinja, nevladine organizacije, znanstvenike i sve povezane uz pčele i biološku raznolikost za susret i razmjenu mišljenja, raspravu o aktualnim izazovima i oblikovanje konkretnih preporuka koje će biti upućene političarima.

Europski tjedan pčela i oprašivanja održava se pod pokroviteljstvom radne skupine za pčelarstvo i zdravlje pčela koja djeluje u sklopu Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj.

>> Pčele su 'poludjele', roje se i na špici

Poslije potresa bojali ste se oprati kosu ili otuširati? Psihologinja otkriva pozadinu takvog stanja
Vozi eko
VOZI EKO
Odgađa se edukativni projekt Vozi eko
  • spica:

    eu prcija

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    ne postoji znanstveno dokazana medijska 'činjenica' da su pčele ključni oprašivači biljaka. ne postoji. postoji samo vjerovanje. kao i u isusa, muhameda, budu, mojeg djeda, i sl. pčelarenje je danas unosni biznis. nekoliko ruskih i ukrajinskih milijardera je počelo sa ... prikaži još!lo sa medom. kila šećera je ispod 5 kuna, a kila meda je 60-70 kuna. računicu si napravite sami. bez znatnog prihranjivanja pčela sa šećerom (da, onim po kilu, iz mađarske, virovitice, županje....) nema ni jednog pčelara koji prodaje med i pokušava živjeti od njega. mene, koji sam imao pčele, nitko ne može uvjeriti da se sa 80 košnica godišnje dobije 5 tona meda. a puno opg-ova ima koji prodaju 'eko' med, što god to značilo.