Rat prisiljava ljude da odaberu stranu, a Donald Trump, čini se mnogima u Europi, staje uz - Vladimira Putina. Sedam dana predsjedničkih intervencija u sukobu između Rusije i Ukrajine pretvorili su u stvarnost noćne more Ukrajinaca i mnogih njihovih saveznika, narušavajući transatlantske odnose koji su temelj europske sigurnosti još od 1945. Europski političari počinju shvaćati koliko se njihov svijet promijenio: sada moraju surađivati s Amerikom koja je u najboljem slučaju skeptična, a u najgorem neprijateljski nastrojena prema starom svijetu kojeg predstavljaju, piše Politico. Ako je postojao i najmanji tračak sumnje o Trumpovoj spremnosti da stekne neprijatelje u Europi, on ju je uklonio u utorak navečer, kada je optužio Ukrajinu da je „započela“ rat s Rusijom. Takvo otvoreno iskrivljavanje činjenice da je Putinova invazija bila potpuno neisprovocirana šokiralo je čak i najvjernije američke saveznike u regiji. „Isuse,“ rekao je privatno jedan britanski vladin dužnosnik nakon Trumpove izjave. „Sada imamo savez između ruskog predsjednika koji želi uništiti Europu i američkog predsjednika koji također želi uništiti Europu,“ primijetio je jedan europski diplomat posljednjih dana, odbivši da ga se imenuje zbog osjetljivosti teme.
Nakon trogodišnje snažne potpore Ukrajini pod vodstvom Joea Bidena, novi stanar Bijele kuće sada odjekuje Putinovim riječima. U nedavnoj izjavi, Trump je Volodimira Zelenskog nazvao "diktatorom" zbog neodržavanja izbora, priznajući ravnodušnost prema ishodu rata. "Europa ima veći ulog u ovom sukobu," objavio je Trump na društvenim mrežama, dodajući: "Nas štiti prostrani ocean." Ove izjave, šokantne za Europljane, odražavaju Trumpov antagonizam prema starom kontinentu od povratka na vlast. U prvom mjesecu drugog mandata, njegova administracija je uvela carine, kritizirala EU, praktički napustila Ukrajinu prije mirovnih pregovora, odbacila dugogodišnju predanost europskoj sigurnosti i rehabilitirala Putina na međunarodnoj sceni. U Bruxellesu se sada otvoreno raspravlja o nezamislivom: mogućnosti da američko vodstvo surađuje s Rusijom na štetu EU-a. Nedavni pregovori američke i ruske delegacije u Saudijskoj Arabiji obuhvatili su "izvore napetosti", uključujući sankcije Moskvi, ali i potencijalnu energetsku suradnju - dok EU planira nove sankcije Rusiji.
Diskusije su se vodile o potencijalnoj budućoj suradnji na polju energetike i investicija, dok je istovremeno EU razmatrala nove sankcije Rusiji. U Bruxellesu se kristalizira nova stvarnost: Amerika više nije pouzdani saveznik. Odgovor europskih čelnika nije izostao. Proeuropske frakcije u Europskom parlamentu izdale su zajedničko priopćenje, priznajući ozbiljnost situacije. Predstavnici EPP-a, socijaldemokrata, liberala iz Renew Europe i Zelenih poručili su: "Europa se više ne može bezuvjetno osloniti na SAD u obrani naših zajedničkih vrijednosti i interesa." Izjava naglašava hitnu potrebu europskih zemalja da ojačaju vlastitu obranu, povećaju vojna ulaganja i pruže snažniju potporu Ukrajini. "Ukrajinska sigurnost je europska sigurnost," zaključuju stranke.
VEZANI ČLANCI:
„Europska unija i njezine članice nemaju izbora nego poduzeti hitne mjere, zajedno s NATO-om i saveznicima izvan EU-a, kako bi ulagale u učinkovitiju i integriraniju europsku sigurnosnu i obrambenu strukturu.“ Međutim, ne prihvaćaju svi ovu promjenu realnosti. Posebno su stranke bliže Trumpovoj politici, poput one talijanske premijerke Giorgie Meloni, izrazile neslaganje. Glasnogovornik europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji uključuje Melonijinu stranku Braća Italije, objasnio je zašto nisu potpisali zajedničku izjavu: „Nismo bili u potpunosti zadovoljni načinom na koji je u tekstu opisana uloga Sjedinjenih Država... Sada je vrijeme za smirenu, odmjerenu raspravu i fokus na pragmatična rješenja.“ U Ujedinjenom Kraljevstvu, bivši premijer Boris Johnson, koji je u redovitom kontaktu s Trumpom, inzistirao je da Europa pretjerano reagira. „Trumpove izjave nisu namijenjene da budu povijesno točne, već da šokiraju Europljane i potaknu ih na djelovanje,“ rekao je Johnson. Visoki poljski dužnosnik također je tvrdio da Trump ne želi napustiti NATO niti podijeliti Europu: „On želi da Europa preuzme veću odgovornost za svoju sigurnost kako bi ojačao NATO.“
No, čak i ako su mnoge Trumpove izjave samo taktičko pozicioniranje u pregovorima, što se točno pregovara? U čiju korist? I tko je pod najvećim pritiskom? Trenutačno, Ukrajina i Europa nisu ni za stolom, dok se ruski mediji naslađuju situacijom. Simboličan je i hladan odnos između Europske unije i SAD-a: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije uspjela dobiti ni telefonski razgovor s Trumpom u njegovom prvom mjesecu na funkciji. Iako se sastala s potpredsjednikom JD Vanceom u Parizu, on joj nije dao nikakve naznake da Trump planira pokrenuti pregovore s Putinom sljedećeg dana. Zelenski je isprva pokušao privući Trumpa poslovnom ponudom, nudeći mu udio u ukrajinskim strateškim resursima poput litija u zamjenu za nastavak vojne potpore. Međutim, ovaj potez se izjalovio – Trump sada zahtijeva pristup tim mineralima kao "nadoknadu" za prethodnu američku pomoć. Sve otvorenije kritizira Zelenskog, inzistirajući na brzim izborima s ciljem njegove smjene – što mnogi Europljani smatraju prijetnjom stabilnosti ukrajinske demokracije i potencijalnom koristi za Rusiju.
Što budućnost donosi? Trumpov drugi mandat tek je u začetku, no postavlja se pitanje: ako se transatlantski savez doista raspadne, koje bi mogle biti posljedice? Putin ne krije ambicije koje nadilaze Ukrajinu – težeći proširiti ruski utjecaj na dijelove istočne Europe, uključujući baltičke države, nekadašnje članice Sovjetskog Saveza. U kontekstu američko-europskih odnosa, Trump je već nagovijestio mogućnost vojne intervencije za preuzimanje Grenlanda, teritorija bogatog resursima pod danskom upravom. Njegov inauguracijski govor nije ostavio mjesta sumnji: "Amerika će ponovno rasti i širiti svoje granice. Ništa nas neće zaustaviti jer mi smo Amerikanci. Budućnost je naša, i naše zlatno doba tek počinje."
>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>
Otvori KEKS Pay
Trump je gori od Putina !