Kad god Donald Trump govori o približavanju okončanju rata u Pojasu Gaze, dolazi do eskalacije. Iako je Hamas javno pristao na prijedlog Trumpa o prekidu rata, izraelski premijer Benjamin Netanyahu odabrao je drugačiji put. Izjavio je da se izraelske snage ukopavaju u gradu Gazi i pripremaju za veliku kopnenu operaciju, čime je jasno dao do znanja da njegova strategija nije usmjerena na trenutni prekid rata, već na dugoročno vojno slabljenje Hamasa i stvaranje novih sigurnosnih realnosti na terenu.
Netanyahu se obratio stanovnicima Gaze poručivši: „Odlazite odmah“, nekoliko sati nakon što je Izrael najavio proširenje zračnih napada. Dodao je da je obećao rušenje stambenih tornjeva u Gazi i da izraelska vojska upravo to provodi, sustavno uništavajući infrastrukturu i proširujući mete na dodatne lokacije. Ministar obrane Yisrael Katz otišao je još dalje, prijeteći „gromoglasnim uraganom“ i poručujući Hamasu da mora osloboditi zatvorenike i položiti oružje ili se suočiti s „potpunim uništenjem Pojasa Gaze“.
U međuvremenu su izraelske snage naredile svim stanovnicima grada Gaze i okolnih naselja da se evakuiraju uoči nove ofenzive, čiji je cilj zauzimanje najvećeg urbanog središta u Pojasu. Preuzimanje kontrole nad gradom u kojem živi gotovo milijun Palestinaca izaziva ozbiljnu međunarodnu zabrinutost, jer bi to moglo dovesti do daljnjeg pogoršanja humanitarne katastrofe koja već sada prijeti cijelom području.
Trumpova inicijativa za prekid rata nije samo diplomatska gesta, već i dio njegove šire političke strategije. Kao aktualni predsjednik SAD-a, suočen s izborima i željom da pokaže američkoj javnosti da je sposoban zaustaviti jedan od najkrvavijih sukoba u posljednjim desetljećima, Trump koristi pregovore između Izraela i Hamasa kako bi se predstavio kao „mirotvorac“. Time nastoji osvojiti naklonost birača kojima je dosta beskonačnih ratova, ali i onih koji žele da SAD ima dominantnu ulogu u rješavanju globalnih kriza. Međutim, svaka eskalacija nakon njegovih izjava šalje poruku da američki pritisak nije dovoljan, što ga dovodi u paradoksalnu situaciju, ili će isposlovati dogovor koji će biti trajno održiv, ili riskira da ga Netanyahu prikaže kao vođu koji nema utjecaj ni na najbližeg saveznika.
Netanyahu, s druge strane, koristi rat kako bi učvrstio vlastitu političku poziciju u Izraelu, gdje se suočava s velikim nezadovoljstvom zbog unutarnjih podjela, korupcijskih afera i kritika na račun sigurnosnih propusta prije početka rata. Eskalacija sukoba i obećanja o „konačnom obračunu s Hamasom“ omogućuju mu da mobilizira izraelsku javnost oko nacionalne sigurnosti i odgodi rješavanje unutarnjih političkih problema. Njegova poruka glasi da samo snažna i dugotrajna vojna operacija može osigurati opstanak Izraela.
Ova dva pristupa,Trumpov naglasak na diplomaciji i Netanyahuova opsesija vojnom pobjedom,ne samo da se sudaraju, već i oblikuju dinamiku rata. Dok Trump želi pokazati rezultate u obliku prekida vatre i oslobađanja zatvorenika, Netanyahu ima interes produžavati rat sve dok ne osigura potpunu vojnu kontrolu. Rezultat je situacija u kojoj svaki pokušaj posrednika, bilo da dolazi iz SAD-a, Katara ili Egipta, nailazi na zid izraelske vojne strategije i Netanyahuove političke računice.
Međunarodna zajednica sve otvorenije izražava zabrinutost da bi izraelski plan, koji uključuje demilitarizaciju Pojasa Gaze uz trajnu sigurnosnu kontrolu, mogao dovesti do dodatnog pogoršanja humanitarne krize. Već sada 2,2 milijuna stanovnika Gaze suočava se s glađu, raseljavanjem i potpunim uništenjem infrastrukture. Prema podacima zdravstvenih međunarodni organizacija , više od 62.000 Palestinaca izgubilo je život, gotovo cijelo stanovništvo je raseljeno, a veći dio teritorija pretvoren je u ruševine.
U takvim okolnostima Trump i Netanyahu koriste isti rat u različite političke svrhe, jedan da pokaže Americi i svijetu kako može donijeti mir, a drugi da uvjeri Izraelce da samo njegova čvrsta ruka može jamčiti sigurnost. No, cijena te političke igre plaća se u Gazi, gdje civilno stanovništvo podnosi najteže posljedice jednog od najdužih i najrazornijih sukoba u suvremenoj povijesti.