More je toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao dodatan su razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja generalno pogađa hrvatsko gospodarstvo. Dodatno, hrvatski ribari su opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote. Ti problemi koje su saželi u Hrvatskoj obrtničkoj komori bit će tema i 28. Susreta ribara HOK-a od 6. do 8. studenoga 2025., u Novalji na otoku Pagu. Na lanjskom Susretu ribara donijeti su zaključci o nužnosti brže administrativne obrade zahtjeva i isplata mjera i potpora u ribarstvu, izjednačavanju uvjeta zapošljavanja radne snage u ribarstvu s drugim deficitarnim zanimanjima i intenziviranje aktivnosti izrada pravilnika i karti zaštićenih područja te kontinuirano sudjelovanje predstavnika ribara. Osim toga, ključno je, bio je jedan od zaključaka, nastaviti aktivnosti ublažavanja šteta nastalih predacijom orade na uzgajalištima dagnji i kamenica. Neki od zahtjeva su ispunjeni, dok je u rad na nekima, poput brže administrativne obrade zahtjeva i isplate potpora te administrativnog rasterećenja, potrebno uložiti dodatne napore, upozoravaju u HOK-u.
- Ribarstvo nije posao, ribarstvo je način života i podrazumijeva ogromnu količinu ljubavi, tvrdoglavosti i izdržljivosti. Moj kolega iz Ceha ga prigodno naziva iz šale profesionalnim oboljenjem, a ja kruhom ne sa sedam nego s deset korica. Na svima nama je dužnost i obaveza da se borimo i izborimo za interes hrvatskog ribara, a Susret se već pozicionirao kao jedno od ključnih mjesta gdje se ta borba i odvija. Tamo se žalimo i kritiziramo, ali i predlažemo i rješavamo, onako po ribarski – jasno i glasno. Siguran sam da će i ove godine odaziv biti dobar i da će se okupiti više stotina kolega iz cijele Hrvatske - kaže Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj u rujnu 2025. godine u Cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva bilo je 3922. Broj obrta u tom cehu u odnosu na prethodni mjesec povećao se za pet obrta, odnosno 0,13 posto, a u odnosu na rujan prethodne godine, smanjio se za 12, odnosno 0,31 posto.
Otvori KEKS Pay
Dok menadžeri jure za novim profitom i povećenjem od 5% rasta dobiti godišnje ne bi li sebi i dioničarima donijeli što veće zarade iste nije briga za planetu koju uništavaju svojom pohlepom. Žalosti me kako EU nije zabranila uvoz vrsta ribe u mjesecima kad je lovostaj iste. Ipak, planeta je jedna pa ako uništimo ne jednom dijelu planete neku vrstu i mi ćemo platiti cijenu tog uništavanja. Jedino globanim sprječavanjem izlova ribe kad je vrijeme mrjesta možemo još neko vrijeme spriječiti izumiranje vrsta.