Iako se velik dio ruskog civilnog vodstva protivi ratu protiv Ukrajine, i dalje aktivno sudjeluje u održavanju sustava koji taj rat omogućuje. Alexandra Prokopenko, stručnjakinja za rusko gospodarstvo i bivša savjetnica Ruske središnje banke, u razgovoru za Frankfurter Allgemeine objašnjava zašto je tako te zašto je 2022. godine ruska elita izgubila poštovanje prema Vladimiru Putinu. Prema njezinim riječima, invazija na Ukrajinu u veljači 2022. šokirala je velik dio civilnog vodstva, ne samo u ekonomskom bloku vlade, nego i u drugim ministarstvima te državnim kompanijama. Ipak, ti su ljudi ostali na svojim položajima i pomogli Kremlju prilagoditi gospodarstvo sankcijama. Razlog nije podrška ratu, nego osjećaj da nemaju stvarni izlaz. "Privatni sektor ne nudi mnogo usporedivih pozicija, a prelazak iz državne službe mora odobriti FSB", ističe Prokopenko. Uz to, odlazak znači i gubitak društvenog statusa: "Jedan mi je sugovornik rekao da mu je telefon potpuno utihnuo čim je napustio državni posao". Mnogi, dodaje, ostaju i zbog straha za sebe ili za svoje zaposlenike.
Iako je stotine tisuća Rusa koji se protive ratu otišlo u egzil, među njima i sama Prokopenko, većina elite ostala je u zemlji. Zapadne sankcije pritom su, paradoksalno, pomogle Putinu. "Civilna elita osjećala se nepravedno kažnjenom jer ionako nije imala nikakav utjecaj na Putina", kaže. Sankcije su kod mnogih izazvale bijes prema Zapadu, ali i svojevrsni ponos zbog toga što uspijevaju održati rusko gospodarstvo unatoč pritiscima. Europa za mnoge nije bila realna opcija. Prokopenko podsjeća da su brojni Rusi 2022. dobili obavijesti europskih banaka da moraju zatvoriti račune, zbog čega su novac vratili u Rusiju iako ondje nemaju povjerenja u bankarski sustav. "Ako bi im se omogućilo da iznesu novac iz zemlje, mnogi bi to učinili. Odljev kapitala oslabio bi rusko gospodarstvo, ali za to bi Zapad morao promijeniti politiku sankcija", naglašava.
Što se svakodnevnog života elite tiče, najviši slojevi ostaju u Rusiji, osobito oni s pristupom državnim tajnama. Ostali putuju u Kinu ili zemlje Perzijskog zaljeva, a mnogi su obitelji preselili u Dubai. Iako se u Moskvi i dalje može "živjeti ugodno", rat se sve više osjeća. "Mobilni internet se redovito isključuje, ne rade navigacije, ne može se platiti mobitelom ni pozvati taksi. To su ozbiljna ograničenja", kaže Prokopenko, dodajući da su neke stvari znatno poskupjele te da se na zgradama pojavljuju sustavi protuzračne obrane. "To je lošija i nesigurnija verzija nekadašnje stvarnosti", kaže. Jedan od najzanimljivijih pokazatelja promjene odnosa elite prema Putinu jest način na koji o njemu govore. Prije 2022. među sobom su ga zvali "šef". Danas ga mnogi nazivaju "Djed". "Prije su ga poštovali i smatrali racionalnim čovjekom koji djeluje u interesu države. Kad je dao zapovijed za invaziju, izgubili su poštovanje prema njemu", kaže Prokopenko.
Unatoč tome, nitko iz vrha vlasti se javno nije distancirao od rata. Kao jedan od rijetkih znakova tihe kritike Prokopenko navodi činjenicu da je guvernerka Središnje banke Elvira Nabiullina neposredno nakon početka invazije na sjednicu došla odjevena u crno iako je ranije bila poznata po simboličnim porukama koje je slala broševima. Strah je, objašnjava Prokopenko, duboko ukorijenjen. "U sustavu više nema pravila. Možete biti koliko god lojalni, ali to vas ne štiti", kaže, podsjećajući na slučaj bivšeg ministra gospodarstva Alekseja Uljukajeva, koji je unatoč dugogodišnjoj službi osuđen u politički motiviranom procesu. "Vladaju samovolja i neizvjesnost. Putin to namjerno potiče jer to ljude čini poslušnijima." Elita je, dodaje, depolitizirana. Ministri više ne donose odluke, nego samo provode naloge, a sustav nagrađuje one koji "šefu" prenose uljepšanu sliku stvarnosti. Tako Putin nema realan uvid ni u stanje gospodarstva ni u situaciju na bojištu. "Netko mu je očito ispričao bajku", kaže Prokopenko, osvrćući se na Putinove tvrdnje da rusko potrošačko tržište cvjeta.
Unatoč svemu, želja za promjenom raste. Pobuna vođe Wagnera Jevgenija Prigožina 2023. kod mnogih je u eliti probudila nadu, a slična su očekivanja postojala i u vezi s povratkom Donalda Trumpa na vlast u SAD-u. "Postoji snažna želja za alternativom Putinu", kaže Prokopenko, ali upozorava da Kremlj čini sve kako bi spriječio pojavu bilo kakve alternative. Čak i ako bi do promjene došlo, to ne bi nužno značilo demokratizaciju. "Nastao bi kaos, jer u eliti nema ni vizije budućnosti ni ljudi sposobnih provesti promjene", naglašava. Sve više Rusa danas želi kraj rata, ali ne zato što su od njega profitirali. "Siromašni od rata nisu imali koristi", kaže Prokopenko. Visoke novčane nagrade za odlazak na bojište kratkoročno su poboljšale financijsku situaciju nekih, ali se pokazalo da je sigurnije i isplativije raditi u tvornici nego riskirati život na fronti. Kremlj zasad još ima alate za financiranje rata, od tiskanja novca do prisiljavanja banaka na kupnju državnih obveznica, ali prostor za manevriranje se smanjuje. Ako dođe do novih sankcija ili unutarnjih financijskih šokova, Putin bi mogao biti prisiljen prijeći na pravu ratnu ekonomiju. Zasad, zaključuje Prokopenko, vjeruje da će Rusija izdržati dulje od Ukrajine i da Europa neće uspjeti djelovati jedinstveno.
Cifre od kojih boli glava: Evo tko su najplaćeniji političari na svijetu u 2025. godini
Otvori KEKS Pay
Prokopenko je 100% u pravu