Ministar financija Marko Primorac ranije je najavio da će reformirati olakšice za uzdržavanu djecu, a ovih je dana ministar demografije Ivan Šipić spomenuo da bi novo rješenje moglo značiti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka od stotinu eura po djetetu. Šipić nije iznosio detalje, no iz Ministarstva financija istaknuli su da bi se osobni odbici za uzdržavane članove obitelji mogli maknuti iz sustava poreza na dohodak i uvesti identična naknada po djetetu, neovisno o tome kolika je plaća roditelja. Pripremi li se takav model za iduću godinu, bit će to velika promjena u sustavu oporezivanja dohotka i korištenja olakšica. Prema sadašnjem modelu, olakšice za djecu pogoduju roditeljima s većim plaćama, a slabije plaćeni radnici nemaju koristi od olakšica jer su im plaće premale. Država im to na neki način kompenzira dječjim doplatkom, no cenzusi za doplatak strogo su postavljeni pa iz godine u godinu pada broj primatelja. Po svemu sudeći, razrađuje se model prema kojemu primitak za djecu ne bi ovisio o iznosu bruto plaće roditelja.
Porezna ušteda
Nedavno je ministar financija Marko Primorac kazao da je danas kao uzdržavane članove, u poreznom smislu, moguće prijaviti širok krug osoba: bračnog druga, roditelje poreznog obveznika, maćehe odnosno očuhe koje punoljetno pastorče uzdržava, djecu – uključujući i djecu nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Međutim, pojasnio je ministar Primorac, istovremeno "poreznu uštedu" temeljem uzdržavanja navedenih osoba mogu ostvariti samo oni kojima je primitak dovoljno visok da imaju obvezu uplate poreza na dohodak. Oni porezni obveznici kojima je porezna osnovica relativno niska pa nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak, ne ostvaruju nikakvu korist, u poreznom smislu, od postojećih poreznih olakšica za uzdržavane članove.
– Budući da se najveći broj prijavljenih uzdržavanih članova odnosi upravo na djecu, potrebno je unaprijediti ovaj element oporezivanja dohotka kako bi državna pomoć, bilo poreznom olakšicom bilo izravnom financijskom uplatom, za svako dijete bila jednaka – kazao je Primorac. Pojasnio je da su osnovali radnu skupinu koja će predložiti novo rješenje.
– Svakako nam je cilj da porezni sustav bude što jednostavniji u primjeni te da mogućnost ostvarenja poreznih olakšica ne ovisi o razini primitaka koji se ostvaruju – rekao je ministar. Prema najnovijim podacima iz mirovinskog sustava, dječji doplatak sada se kreće oko 55 eura, u ožujku su ga primile 163 tisuće roditelja za oko 323 tisuće djece.
Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u ožujku bila je 1416 eura, dok je prosječna bruto plaća samo 36 eura manja od 2000 eura. Oko 145 tisuća zaposlenih u pravnim osobama (bez obrta i slobodnih profesija) zarađuje do i oko minimalca, odnosno samo 25 eura iznad propisane minimalne plaće od 970 eura. Srednja plaća, do koje zarađuje polovina zaposlenih, iznosila je 1175 eura neto, dok najbolje plaćena skupina ima neto plaće iznad 2152 eura.
Povrh plaće, gotovo svaki treći zaposleni, odnosno 602 tisuće radnika, dobio je u prva tri mjeseca ove godine bonus za dobre rezultate rada, u prosjeku svaki po 300 eura, za što je 55 tisuća tvrtki isplatilo oko 184 milijuna eura. Bonus je neoporeziva naknada, a proizlazi da ga jedna polovina poslodavaca koji su uveli bonus isplaćuje svaki mjesec pomalo, stotinjak eura po radniku, dok ga druga polovina isplaćuje jednokratno, prema kraju godine, kada se pokaže kako će stajati financijski. Svakom se radniku može isplatiti 1200 eura neoporezivog bonusa za dobre rezultate rada, kao i 1200 eura toplog obroka, 700 eura prigodne nagrade za Uskrs, Božić ili godišnji... Desetak najčešćih naknada donijelo je lani zaposlenima 2,64 milijarde eura mimo neto plaće. Prva tri mjeseca ove godine, navodi Porezna uprava, za neoporezive naknade otišlo je 428 milijuna eura, s tim što su dvije najmasovnije naknade paušalna naknada za topli obrok, koju isplaćuje gotovo 70 tisuća poduzeća za nešto više od 800 tisuća zaposlenih, a za još 70 tisuća radnika naknada se isplaćuje na temelju računa. Kod plaćanja toplog obroka prema računu po radniku se može neoporezivo isplatiti najviše do 150 eura mjesečno, 1800 eura godišnje, a paušalno do 100 eura na mjesec ili 1200 eura godišnje. Mali broj radnika zaposlenih u nešto manje od 4 tisuće poduzeća, njih oko 8 tisuća, dobio je od poslodavca novce za plaćanje vrtića.
Ove godine nije bilo značajnijih poreznih rasterećenja, ali je država dodatno povećala iznose koji se mogu isplatiti kao neoporeziva naknada, što je kratkoročno dobro za radnike jer im rastu primanja, no dugoročno je loše jer im se umanjuje osnovica za mirovine.
Neoporezive naknade
Lani je iznos neoporezivih naknada skočio 30 posto, dvostruko više nego iznos prosječne bruto plaće iz koje se plaćaju pripadajući zdravstveni i mirovinski doprinosi. Neoporezive naknade dosežu iznos jedne mjesečne plaće, čime je država omogućila poslodavcima da povećavaju primanja zaposlenih bez plaćanja javnih davanja. Eurostat navodi da je prosječna bruto satnica u Hrvatskoj lani bila 16,5 eura, a u taj iznos uključene su bruto plaće, svi plaćeni doprinosi i porezi, sve neoporezive naknade, razni bonusi, radna oprema, stručno osposobljavanje zaposlenih i slično. Prosječna je bruto satnica u Europskoj uniji lani bila 33 eura te u europodručju 37 eura, s tim što se četvrtina tog iznosa odnosila na troškove mimo radničke plaće, a u Hrvatskoj oko 11 posto. Prema hrvatskom Zavodu za statistiku, u prosincu je neto sat rada u Hrvatskoj bio 7,6 eura, a bruto satnica iznosila je deset eura. Razliku do 16,6 eura koje spominje Eurostat vjerojatno čine ostali troškovi koji se ne smatraju plaćom, među kojima su i neoporezive naknade, izdvajanja za obrazovanje zaposlenih, ulaganja u njihovo zdravlje, opremu i slično.
Porezna uprava navodi da Hrvatska ima treću najnižu implicitnu poreznu stopu na plaće. Implicitna porezna stopa na rad definira se kao zbroj poreza na dohodak zaposlenih te socijalnih doprinosa zaposlenika i poslodavaca podijeljen s ukupnim naknadama zaposlenicima. U 2022. godini Hrvatska je imala implicitnu poreznu stopu na rad od 28,3%, što je 9,5 postotnih bodova niže od prosjeka EU te spada među članice s najnižim poreznim opterećenjem rada. U Sloveniji je implicitna porezna stopa bila 35 posto, u Slovačkoj 36 posto, u Poljskoj 33 posto, u Austriji 40 posto, u Njemačkoj 38 posto, a u najpovoljnijoj Bugarskoj 25 posto.
Smišljaju novi način zakidanja i pljačke.