Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Stane li potrošnja, ekonomija ostaje bez glavnoga goriva

Ekonomska jesen i zima počivaju na potrošnji građana, zadnji kvartal trebao je generirati 100 milijardi kuna.
30. listopada 2020. u 06:30 1 komentara 1086 prikaza
Zagreb: Građani u šetnji centrom grada
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Zdravstveni sustav već je pokazao da se teško nosi s drugim valom širenja epidemije, tako da će i hrvatska Vlada prije ili kasnije morati slijediti ostale europske zemlje i posezati za kraćim ili duljim karantenama. Opće je mišljenje da hrvatsko gospodarstvo, ali i proračun, ne mogu podnijeti takav udar koji je dosad proračun stajao oko 22 milijarde kuna, dok će se gubici poduzetnika tek zbrajati. Kada se do kraja godine ništa ne bi promijenilo na gore, Hrvatska bi 2020. zaokružila s gubicima od približno 40 milijardi kuna.

Zdravko Marić DINAMIKA POVEĆANJA Ministar Marić: 'Na Vladi ćemo izglasati povećanje minimalne plaće, ali detalje će otkriti premijer'

Čuvaj potrošnju

Sektor turizma već je izgubio većinu potencijalnog prihoda – oko polovice – te mu preostaje da skuplja snagu za iduću sezonu i nada se da će s proljećem stvari krenuti nabolje. Statističar Marko Krištof izračunao je da bi se samo od nedostatka turističkih aktivnosti BDP mogao smanjiti za 8,5%.

– Dobra je vijest da istraživanja pokazuju da se razonoda nakon razdoblja zaključavanja brže oporavlja od poslovanja pa postoji mogućnost da turizam na kraju ne bude znatno pogođen – kaže Krištof.

Za razliku od ljeta, kada sve ovisi o turizmu, na jesen i zimu glavnina hrvatskog BDP-a temelji se na potrošnji kućanstava, čiji je udio u dodanoj vrijednosti oko 60 posto. Stvari bi se mogle poprilično zakomplicirati u proizvodnji i robnom izvozu ako se karantene uvedu u većem dijelu Europe. Građevinski sektor jedini ove godine nije dospio u minus te mu je aktivnost oko tri posto veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Robni izvoz dosad je pao oko osam posto, uvoz dva puta više, s time što su, prema odredištu, rekorderi po padu izvoza (oko 20%) u prvom dijelu godine bili poduzetnici usmjereni prema Italiji i BiH.

Zagreb: Unatoč zabrani ulaska na Jarun građani nesmetano ulaze, izlaze i rekreiraju se NAJTEŽE POGOĐENI MLADI Koju skupinu će koronakriza najteže pogoditi? Već se govori o lockdown generaciji...

Prema Sloveniji je smanjen robni izvoz za 10%, a Njemačkoj oko osam posto. Ta četiri tržišta najveća su izvozna tržišta za domaće poduzetnike, a kako nijedna od zemalja, kao i cijela Europa, ne može računati na stabilnost, minusi tu ne moraju stati. Posljednje tromjesečje trebalo je generirati stotinjak milijardi kuna godišnjeg BDP-a, što je oko 13 po sto niža vrijednost od trećeg udarnog turističkog kvartala u 2019. godini. Glavni ton svim zbivanjima u zemlji, a onda i potencijalnu zaradu, u četvrtom kvartalu daje potrošnja kućanstava koja će, i bez nove karantene, biti bitno niža jer se otkazuju sva velika događanja, adventi na otvorenom, a na udaru su i obiteljske proslave.

Dosad je promet u trgovinama na malo smanjen oko devet posto, što se jednim dijelom može pripisati smanjenoj potrošnji turista, ali i domaći su potrošači oprezni ili, kao u karanteni, nisu bili u prilici trošiti koliko su mogli. Pad prodaje prelijeva se i na industriju. Ove je godine, primjerice, proizvodnja pića smanjena za petinu, odjeće za četvrtinu, mnogi poljoprivrednici zbog zatvorenih restorana širom Europe nemaju kome prodati kupus i krumpir pa ih i ne pobiru s njiva.

– Čini mi se da država jednostavno nema dovoljno novca da propiše obvezno zatvaranje jer bi se u tom slučaju očekivalo da, kao i u proljeće, preuzme bar dio troškova, pa će se koristiti druge strategije – poput ograničavanja kretanja u večernjim satima i rad od kuće, uz dežurstva na šalterima za javne službe – komentira Marko Krištof, savjetnik Ujedinjenih naroda za statistiku.

Public life in times of the corona pandemic. JAVNI DUG NIJE BAUK Krugman: Deficit države nije bitan, vlade moraju trošiti

– Ključno će biti poduprijeti potrošnju kućanstava – koja čini gotovo 60% BDP-a. Iako se ona u drugom tromjesečju apsolutno smanjila, za gotovo 14%, njezin udio u dodanoj vrijednosti istodobno je rastao – što znači da je u ostalim kategorijama pad bio znatno veći, recimo izvoz roba i usluga je u drugom tromjesečju bio manji čak 40% – ističe Krištof.

Kopirajte druge

U situaciji kada domaća potrošnja postaje presudna mnoge se europske vlade odlučuju i na dodatne novčane poticaje stanovništvu, bilo da se obraćaju obiteljima s djecom, nezaposlenima ili starijoj populaciji. Prijedlog proračuna s kojim bi danas trebala izaći hrvatska Vlada pred građane polazi od pretpostavke da se kriza neće zaoštravati.

– U svakom slučaju čekaju nas zanimljiva vremena, svuda u svijetu bit će teško, a od krize će profitirati oni koji će se najbolje znati prilagoditi. Mnoge vlade to shvaćaju te pokušavaju pronaći balans između zaštite zdravlja i gospodarstva. Kod gospodarstva važno je biti relativni pobjednik, dakle ključno je dobro pratiti što rade druge zemlje – ističe Krištof.

VIDEO: Plenković o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta

Ministarstvo uprave, kojem je na čelu Ivan Malenica, pripremilo je odgovor Boži Petrovu koji potpisuje Vlada
EPIDEMIOLOŠKE MJERE
Državni službenici od sutra rade od kuće ili u timovima, no postoji jedna iznimka
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...
  • sisavac:

    mi smo u velikoj prednosti jer gotovo ništa ne proizvodimo. to malo nije dovoljno ni za nas. turizam je fama, prihodi od turizma idu direktno jednoj maloj skupini, i to sa malo oporezivanja, privatni iznajmljivači su ionak negdje drugdje zaposleni, ... prikaži još! ovo im je samo dodatna zarada, koja je svugdje osim kod nas dodatno i jako oporezivana, a kod nas socijalna kategorija (da, imaš 4 apartmana vrijednih 3 mil kuna, zaradiš 250.000 kn, a socijala si...)