Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sindikati zavaravaju javnost: tko počne raditi s 18 ili 19, u mirovinu će sa 60-61, a ne sa 67 godina

S ministrom rada i mirovinskog sustava o reformi, mirovinama i plaćama, prosvjedima
20. listopada 2018. u 10:03 60 komentara 10181 prikaza
Marko Pavić
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Vlada je ovaj tjedan uputila u saborsku proceduru paket mirovinskih zakona čije bi promjene trebale stupiti na snagu početkom iduće godine. U odnosu na prva rješenja prijedlog je povoljniji za osiguranike drugog stupa, a određeni ustupak dan je i sindikatima koji danas organiziraju prosvjedni skup, o čemu razgovaramo s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem.

Trebao bi se uspostaviti i sustav minimalne nacionalne mirovine za 15 godina rada drugi stup Mirovinska reforma: Odgovaramo na 7 najvažnijih pitanja

Hrvatska je često mijenjala mirovinske zakone, ali vi ste prvi ministar kojemu se događa prosvjed protiv mirovinske reforme. Gdje je zapelo u odnosima sa sindikatima?

Vjerujem da ćete se složiti da je Vlada Andreja Plenkovića prva hrvatska vlada koja je predložila cjelovitu reformu mirovinskoga sustava nakon reforme 2002. Do sada su se radile pojedinačne izmjene zakona, ali mi smo prva Vlada koja se nakon šesnaest godina uhvatila u koštac s paketom od šest zakona koji uređuju tzv. opći mirovinski sustav. Prije nego što smo krenuli u reformu napravili smo dubinsku analizu mirovinskoga sustava, razgovarali s koalicijskim partnerima, stručnom javnošću i socijalnim partnerima, ali i sa stručnjacima koje je u okviru tehničke pomoći angažirala Europska komisija. Željeli smo čuti sva mišljenja pa sam iskoristio i EPSCO Vijeća EU koji okuplja ministre rada kako bih s kolegama ministrima razgovarao o dobroj praksi u njihovim zemljama. Sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima razgovarali smo intenzivno od lipnja, otpočetka smo bili otvoreni za dijalog i takvi ostajemo do danas. Sindikatima smo ponudili kompromisni prijedlog koji je Vlada u srijedu usvojila i poslala u Sabor. Želim da naša javnost zna da sam i u trenutku kad su sindikati najavili prosvjed ponovno ih pozvao da sjednemo za stol i razgovaramo. Prosvjed je apsolutno demokratsko pravo, ali smatram da se razlike u mišljenju mogu riješiti samo razgovorom i dvosmjernom komunikacijom. Uostalom, sve dobre prijedloge dobivene tijekom razgovora uvrstili smo u prijedlog cjelovite mirovinske reforme.

SNIMILI I VIDEO Evo kako je ministarstvo objasnilo što će napraviti s mirovinskom reformom

Što će na kraju biti s produljenjem radnog vijeka, s kakvim prijedlogom idete pred Vladu. Hoće li se kod nas raditi do 67 godina od 2031., 2033. ili 2038. godine?

Još jednom bih podsjetio da se i prema važećem Zakonu od 2038. godine ide u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina. Naš prijedlog mirovinske reforme ima cilj da mirovinski sustav bude dugoročno održiv i mirovine veće te da ne proizvodimo nova zaduženja budućim generacijama. Očuvanje održivosti financijskog sustava jedan je od ciljeva ove Vlade pa rješenja koja uključuju dodatno zaduživanje ne dolaze u obzir, nego smo rješenja pronašli u okviru sustava. Uzimajući sve to u obzir te gospodarske prilike i demografske trendove. Odlazak u mirovinu sa 67 godina morali smo malo ubrzati pa se u ovom prijedlogu nalazi kompromis koji smo predložili sindikatima – da se u mirovinu odlazi sa 67 godina 2033. godine. Jedan od ciljeva ove mirovinske reforme je dulji ostanak u svijetu rada jer naši umirovljenici imaju kratak staž, samo 30 godina, a europski prosjek je 35 godina. To je neodrživo. One koji ostanu dulje u svijetu rada nagradit ćemo s 0,34% po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža. Što se tiče rada do 67. godine koji je izazvao velik interes javnosti, želim umiriti naše buduće umirovljenike i poručiti im da se ovo neće odnositi na one koji su rano ušli u svijet rada poput naših zaposlenih u trgovinama, građevinskih radnika, medicinskih sestara koji su počeli raditi u ranijoj dobi s 18 ili 19 godina, oni će ranije steći 41 godinu staža i ići će u mirovinu sa 60 godina, a od 2027. sa 61 godinom života. Važno mi je naglasiti tu činjenicu jer upravo sindikati pokušavaju uvjeriti te skupine naših građana da će morati raditi do 67. godine, što ne stoji. Zanimljivo je da su sindikati sada najavili prosvjede, a nisu išli u prosvjede 2014. godine kada je donesen zakon da se u mirovinu ide sa 67 godina, ali to dalje prepuštam vašim čitateljima na prosudbu.

Marko Pavić Reforma će povećati mirovine Mirovinski zakon prošao, u subotu prosvjed

U situaciji kad se produljuje radni vijek, a istovremeno se povećava penalizacija za prijevremenu mirovinu, aktualan postaje dokup mirovine. Zašto odustajete od ideje da država, odnosno HZMO, osnuje tvrtku koja bi se bavila dokupom mirovina? Imala je država i puno lošijih izleta u poslovne vode od tog prijedloga.

U prethodnim odgovorima objasnio sam iz kojih smo sve razloga morali ubrzati odlazak u mirovinu sa 67 godina za pet godina, uz dodatnu činjenicu da je to put kojim idu zemlje EU, a iz istoga razloga destimuliramo prijevremeno umirovljenje, ali htio bih naglasiti da je vrlo važno reformu promatrati u cjelini jer, iako destimuliramo prijevremeno umirovljenje, u isto vrijeme nagrađujemo dulji ostanak u svijetu rada tako da će onaj tko dulje ostane u svijetu rada imati veću mirovinu. U okviru mirovinske reforme koju smo uputili u Sabor stoji odredba da HZMO osniva mirovinsko osiguravajuće društvo koje će isplaćivati mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, odnosno mirovine iz drugog i trećeg stupa. Sada imamo samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo u privatnom vlasništvu, a mi otvaramo mogućnost osnivanja tzv. državnog MOD-a, u svrhu tržišnog natjecanja. U okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja MOD i sada može uspostaviti programe u okviru kojih poslodavci mogu za svoje radnike pri odlasku u mirovinu ili radnici za sebe uplatiti sredstva u dobrovoljno mirovinsko osiguranje, koja bi radniku nadomjestila dio mirovine i na taj način bi se povećala ukupna mirovinska primanja, osobito u slučaju odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu.

Marko Pavić Jednokratna isplata štednje Za 2. stup i dodatak i 15% štednje odmah

Sadašnje rješenje penalizacije pogoduje ljudima s puno staža, vaš prijedlog jednako je bolan za sve, bez obzira na to imaju li 35 ili 39 godina staža. Može li se ići na varijantu da se penalizacija ukine u nekoj životnoj dobi jer ljudi koji idu u prijevremenu mirovinu imaju najviše mirovinskog staža, a trajno se kažnjavaju umanjenjem mirovine i do 20 posto?

Za destimuliranjem prijevremenih mirovina ili, kako je vi nazivate, penalizacijom morali smo posegnuti kako bismo sustav učinili dugoročno održivim. Destimuliranje prijevremenog umirovljenja u mirovinskim sustavima služi da bi se osigurao jednak tretman svih korisnika mirovina te na odgovarajući način uzela u obzir činjenica da će osoba koja odlazi u prijevremenu mirovinu dulje razdoblje primati mirovinu od osobe koja odlazi u starosnu mirovinu. Na primjer, osoba koja odlazi u prijevremenu mirovinu tri godine prije zakonske dobi za starosnu mirovinu u prosjeku će primati mirovinu tri godine dulje od osobe s istim stažem i istom plaćom koja odlazi u starosnu mirovinu. Destimuliranjem prijevremene starosne mirovine sustav osigurava da je za ove dvije osobe ukupno isplaćena mirovina tijekom razdoblja provedenog u mirovini približno jednaka, tj. da ne bude na štetu korisnika starosne mirovine. U prijevremenu starosnu mirovinu se može otići do pet godina ranije pa će ta osoba i koristiti mirovinu približno pet godina dulje od korisnika starosne mirovine. Na sličan način utvrđuje se i visina mirovina iz drugog stupa, određuje se ovisno o dobi odlaska u mirovinu te očekivanom trajanju života, dok o duljini staža ne ovisi za koliko će se umanjiti mirovina u slučaju umirovljenja u ranijoj životnoj dobi. U prvom stupu tzv. generacijske solidarnosti također se osiguravaju rizici vezani za starost, invalidnost i smrt, a ne duljina mirovinskog staža. Osim predviđenog destimuliranja prijevremene starosne mirovine za 4,08% po godini, odnosno najviše 20,4% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu, važno je još jednom napomenuti da se u isto vrijeme za one koji će dulje ostati u svijetu rada predvidjeli nagrađivanje od 0,34% po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina staža, odnosno 20,4% za pet godina duljeg ostanka u svijetu rada nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu.

Marko Pavić Mirovinska reforma Pavić: Umirovljenici se ne trebaju bojati za svoje mirovine

Trebaju li se generacije rođene 1962. godine i kasnije brinuti zbog budućih mirovina, hoće li i oni dobiti dodatak?

U mirovinsku reformu smo i krenuli kako bismo riješili financijsku nejednakost kojoj su u mirovinskom sustavu bile izložene tri skupine umirovljenika: sadašnji umirovljenici, zatim oni koji u mirovinu idu za 10 do 15 godina i mlađe generacije koje su sada u dvadesetim i tridesetim godinama. Dozvolite da detaljnije vašim čitateljima pojasnim kako će dodaci na mirovine funkcionirati. Osobe rođene do 1952. godine nalaze se samo u prvom mirovinskom stupu i one će mirovinu primati iz prvog stupa, ostvarenu na temelju generacijske solidarnosti koju će isplaćivati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Osobe rođene između 1952. i 1961. godine imale su pravo izbora hoće li ostati u prvom stupu ili će biti i u prvom i drugom stupu. Oni od njih koji su osigurani u prvom i drugom stupu imaju pravo izbora koju će mirovinu primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu, tj. do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25% za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu, tj. od 1. 1. 2002. godine do umirovljenja. Mirovinskom reformom proširit ćemo to isto pravo izbora i na one koji su rođeni 1962. i mlađe kako oni ne bi imali mirovinu nekoliko stotina kuna manju nego oni rođeni prije 1962. Cilj je mirovinske reforme ispraviti generacijsku nepravdu u sustavu i izjednačiti prava svih umirovljenika, svi umirovljenici će imati isto pravo izbora i moći će sami birati povoljniju mirovinu. Pobrinuli smo se i za oko 300.000 osoba rođenih nakon 1962. godine s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka od 27% na mirovinu ona iznosi manje od najniže mirovine. Za njih smo osigurali najnižu mirovinu kao da su bili osigurani samo u prvom stupu uz prijenos sredstava iz drugoga u prvi stup, ako tako izaberu. Također, uz redovito usklađivanje mirovina, minimalnu mirovinu povećat ćemo za dodatnih 3,13%.

Marko Pavić ZAPOŠLJAVANJE MLADIH Ministar Pavić: Većim plaćama želimo zadržati mlade i zaustaviti iseljavanje

Hoćete li predložiti povećanje minimalne plaće u 2019. godini?

Ovdje bih htio napomenuti da je Vlada tijekom 2017. i 2018. povisila minimalnu plaću za 2 puta po 5% (povećanje bruto plaće za 319,80 kuna, odnosno 255,84 kuna neto plaće u odnosu na 2016.). Zakonom utvrđena bruto minimalna plaća u 2018. iznosi 3439,80 kuna (2751,84 kuna neto). Povećanje je još značajnije kad uzmemo u obzir da se zakonskim izmjenama od prošle godine u minimalnu plaću više ne uključuje prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i blagdanom ili nekim drugim danom jer je za njih zakonom određeno da se taj rad plaća dodatno. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pokrenulo je dijalog sa socijalnim partnerima po pitanju minimalne plaće. Cilj nam je da minimalna plaća raste i vjerujemo da će rasti i sljedeće godine, ali isto tako želimo mjerama za zadržavanje zaposlenosti i paketom mjera koji smo pripremili za poslodavce osigurati za one poslodavce u industrijama koje su radno intenzivne, a to su prvenstveno tekstil, drvo, koža i metal da za te industrije osiguramo mjere za zadržavanje zaposlenika i da zbog povećanja minimalne plaće ne trebaju otpuštati radnike. Vjerujem da ćemo i u sljedećoj godini imati povećanje minimalne plaće, a isto tako i paket mjera za zadržavanje zaposlenosti za takve industrije.

radnici mup objavio podatke Ovi radnici ne žele raditi u Hrvatskoj! Za ove se poslove nije javio nitko!

Pripremaju li se neke promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja za 2019. godinu, pripravnici nisu najbolje primljeni među poslodavcima, iako im država osigurava polovicu plaće.

Najprije želim naglasiti da je glavni cilj redefiniranja mjera aktivne politike zapošljavanja u zadnje dvije godine bio privremeno zapošljavanje u javnom sektoru pretvoriti u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Izuzetno mi je drago da su potpore za zapošljavanje koje su ciljano osmišljene za privatni sektor i samozapošljavanje značajno rasle pa tako imamo više od 8000 korisnika mjera samozapošljavanja i više od 10.200 korisnika mjere potpore za zapošljavanje. Sada imamo i novu mjeru za pripravništvo, koju tek promoviramo poslodavcima, a namijenjena je poslodavcima u privatnom sektoru koji imaju potrebe za visokokvalificiranom radnom snagom. Ona je gotovo ista kao potpore za zapošljavanje i zato je treba sagledavati zajedno s potporama za zapošljavanje, a jedina razlika je u tome što u pripravništvu ne postoji gornji limit na plaće što poslodavcima otvara mogućnost da mladima u tzv. zanimanjima s dodanom vrijednošću, poput inženjera, ponude konkurentne plaće. Zato ako netko želi zaposliti IT inženjera i dati mu 10.000 kuna plaće, 50% ukupnog troška plaće sufinancira država. Ova mjera posebno je namijenjena mladima koji su tek izašli iz sustava obrazovanja i prvi put ulaze na tržište rada. Ono što želim istaknuti je da nikada nismo imali više sredstava za zapošljavanje. U prve dvije godine Vlada Andreja Plenkovića za zapošljavanje je izdvojila 4,5 milijardi kuna, od čega 1,6 milijardi za mjere aktivne politike zapošljavanja i 900 milijuna za posebne programe financirane iz Europskog socijalnog fonda. Mjeru pripravništva dodatno promoviramo zajedno s HGK i HUP-om na radionicama gdje poslodavci mogu na jednom mjestu dobiti sve informacije o procedurama, visinama potpora i mogućnostima korištenja mjera sukladno potrebama njihovih tvrtki te postaviti pitanja. Ali ono što nas veseli je da mjera potpore za zapošljavanje, koja je namijenjena realnom sektoru, i mjera samozapošljavanje značajno rastu.

Radnici obeshrabreni radnici Otkrivene porazne brojke: Evo koliko Hrvata u radnoj dobi ne radi i nije u mirovini

Ostajete bez doprinosa za zapošljavanje koji su plaćali poslodavci za zaposlene radnike. Kako ćete kompenzirati taj gubitak, odakle ćete isplaćivati naknade za nezaposlene? Kako Europska komisija gleda na taj potez, budući da je plaćanje osiguranja od otkaza uobičajeno u svim državama članicama EU?

Novčana se naknada za vrijeme nezaposlenosti ne ukida, bez obzira na ukidanje doprinosa za zapošljavanje, samo će se financirati iz drugog izvora – iz ostalih prihoda državnog proračuna.

Hoće li se mijenjati procedura odobravanja i izdavanja radnih dozvola? Zašto se time bavi MUP, a ne Zavod za zapošljavanje?

Prema Zakonu o strancima, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava izrađuje prijedlog godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca. Sukladno kvoti dozvola, MUP izdaje dozvole boravka i rada stranaca što zahtijeva i sigurnosnu provjeru tih osoba pa sukladno Zakonu o strancima to ne može obavljati Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Ilustracija Demantij koji to nije Objavljujemo dokaz da je država planirala osnovati društvo za dokup mirovine

Kako teku dogovori o uvozu radne snage s Ukrajinom i susjednim državama?

Vlada je donijela odluke o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma s više država, a jedna od njih je i Ukrajina. Drago mi je što je Hrvatski zavod za zapošljavanje potpisao sporazum s ukrajinskim, a u tom svjetlu mogu najaviti i skorašnji posjet ukrajinskog ministra rada i socijalne politike Andrija Reve Hrvatskoj u studenome s kojim ću razgovarati o daljnjem jačanju bilateralnih odnosa na područjima iz mog resora.

>> Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi

[video: 26986 / 7 stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi]
Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • HDZ_Lopina:

    A onaj koji pocme sa 7 godina, u mirovinu ce sa 55?

  • ja-kan:

    Paviću, ti zavaravaš javnost takvim lažima. !!Pa tko to u Hrvatskoj dobije posao sa 18 ili 19 godina i radi neprekidno 41 godinu, kod privatnika nitko. To možda vrijedi samo za stranačke uhljebe u nekim državnim ili javnim tvrtkama.

  • Immanuell:

    Druže ministre, a ako završeni srednjoškolac želi studirati hoćete li mu priznati godine redovnog studiranja u staž? Raditi i studirati je izuzetno naporno, rijetki su to u stanju. Lako je pričati, vi možete i do 80 godina ovako tavoriti i ... prikaži još! prešetavati se po ministarstvu i odborima. Vama je posao odmor, okladim se u što god da puno više radite doma nego na poslu.