Jugoslavija je zadnje utočište hrvatskih nacionalista, koji iz dana u dan odbijaju vjerovati da je mrtva. Nakon 33 godine od krvavog raspada, više od 32 godine od međunarodnog priznanja Hrvatske, više od 29 godina od završetka rata i više od 26 godina od mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja i nakon što je posljednja generacija u njoj rođena, već na pragu srednjih godina, u glavama hrvatskih nacionalista zemlja koje odavno nema sve je življa. Ona je njihov eliksir života. Čuvaju je kao kap vode na dlanu i održavaju sjećanje na nju, jer kako drukčije naći smisao postojanja, ako priznaš neospornu činjenicu, da zemlje protiv koje stalno vodiš ratove odavno nema. Jugoslavija za hrvatsku desnicu dođe kao neki fantom iz prošlosti kojeg se boje. Prije deset godina kada je niknuo šator ratnih veterana usred Zagreba, stajali su ratni ciljevi koje su definirali na velikom transparentu: 1991. protiv Jugoslavije, 2014. protiv Jugoslavena. Inače, na zadnjem popisu stanovništva iz 2021. u Hrvatskoj su se 942 osobe izjasnile kao Jugoslaven. Za desnicu je to razlog zbog kojeg ostalih 3,870.891 stanovnik ili stanovnica, prema zadnjem popisu trebali strahovati. Na pitanje kome danas treba Jugoslavija, Hrvoje Klasić, povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u razgovoru za Obzor kaže da se odgovor nameće iz samog pitanja: "Dakle, Jugoslavija danas treba isključivo kao moneta za potkusurivanje, da parafraziram Tita, desničarima i u Hrvatskoj i u Srbiji. I što je najzanimljivije, i to nam pokazuju najnoviji događaji da hrvatski i srpski povijesni revizionisti i desničari koji ovdje brane i relativiziraju ustaštvo, a tamo brane i relativiziraju četništvo i Ratka Mladića, oni najbolje surađuju upravo na jednoj antijugoslavenskoj i antikomunističkoj paradigmi. Dakle, to ih ujedinjuje. Tako da, ustvari, postaje jasno da zašto i koriste Jugoslaviju kao monetu u svojim nekakvim obračunima sa svima neistomišljenicima." Naš sugovornik napominje kako je država koja ne postoji više od 30 godina lakmus-papir za toliko toga u Hrvatskoj.
Otvori KEKS Pay
Postjugoslavenstvo je bilo i ostalo ideološki konstrukt kojim se želi očuvati ime Jugoslavija i pomoću njega virtualno operirati s nepostojećom državom kao s nečime što je politička, kulturna ili društvena činjenica. Nastojanja da se jedna ideološka fikcija pretvori u političku fakciju urodila su i imenovanjem te fikcijske tvorevine – ona se naziva "postjugoslavijom" (Abazović i Velikonja, 2014; Peruško, 2016; Babić, 2021.)