Izbijanje sukoba na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog tjesnaca prouzročili su volatilnost na tržištu, budući da kroz to ključno područje prolazi velik dio svjetskog prometa nafte. Cijene su naglo porasle pa je i Vlada RH uvela novi paket mjera za ublažavanje krize. Iako mnogi napominju kako nestašice goriva neće biti, ima i onih koji u to nisu toliko sigurni. Primjerice, čelnik naftne tvrtke Shell smatra kako Europa riskira nestašicu već sljedeći mjesec jer se posljedice krize na Bliskom istoku produbljuju.
Wael Sawan, glavni izvršni direktor tvrtke, izjavio je da je globalno smanjenje opskrbe naftom i plinom već prisililo dijelove Azije na smanjenje potrošnje energije te kako bi se takva reakcija mogla proširiti na zapad. Upozorio je da to znači da europske vlade možda uskoro moraju ograničiti potražnju za energijom kako bi spriječile nestašice, a riječ je o koraku koji nije poduzet od energetske krize 2022. godine, navodi The Telegraph.
"To je lančana reakcija. Najprije vidimo južnu Aziju kako prima taj udarac, zatim se širi na jugoistočnu Aziju, sjeveroistočnu Aziju i onda sve više u Europu kako ulazimo u travanj. Zato pokušavamo surađivati s vladama kako bismo ih upozorili na poluge koje možda trebaju povući – uključujući mjere na strani potražnje, što trebaju učiniti oko skladištenja, što trebaju učiniti oko kupnje zaliha i tako dalje", kazao je Sawan na industrijskoj konferenciji u Teksasu.
Izvor iz britanske energetske industrije naveo je kako je ta situacija jedan od najgorih scenarija, ali ipak apsolutno moguć. "Trenutačno su ljudi manje zabrinuti za fizičku sigurnost opskrbe, a više za cijene. Zapamtite, čak i na vrhuncu posljednje energetske krize, kada smo izgubili goleme količine plina iz Europe, ipak smo uspjeli osigurati sigurnost opskrbe. Jasno postoji točka – i teško je točno znati kada, možda u lipnju ili srpnju – kada dolazi do značajnog rasta cijena i pitanje postaje hoće li Europa zapravo biti voljna platiti da to dobije", naveo je pa pojasnio kako bi u tom trenutku cijene mogle biti toliko visoke da kućanstva i tvrtke počnu same ograničavati potrošnju.
Europska komisija već je pozvala države članice da smanje ciljeve skladištenja plina za nadolazeću zimu, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) prošlog tjedna objavila je savjete za ublažavanje pritiska cijena nafte na potrošače. "Sukob je izazvao najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte, pri čemu je promet kroz Hormuški tjesnac, koji inače prevozi oko 20 posto svjetske potrošnje nafte, sveden na minimum. Oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno obično prolazi kroz tjesnac. Gubitak tih tokova značajno je zategnuo tržišta, podigavši cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu i uzrokujući još oštrije poskupljenje rafiniranih proizvoda", navela je tada agencija.
Međunarodna agencija za energiju napomenula je da mjere ne mogu nadoknaditi razmjere poremećene ponude, no mogu imati značajnu ulogu u smanjenju troškova za potrošače, ublažavanju pritiska na tržišta i očuvanju goriva za osnovne namjene dok se normalni tokovi ne obnove.
Otvori KEKS Pay
Evo kako funkcioniraju te mjere. Do sad sam ti uzimao 10 nečega al nakon ooskupljenja nabavne cijene po postotku ide me 12, ali ja ti neću uzeti 12 nego jedanaest. Evo tako se žrtvuje naša vlada.