Turisti i stanovnici Staroga Grada na Hvaru u srijedu navečer svjedočili su neobičnom prizoru. More se u kratkom vremenu naglo podignulo, a zatim povuklo ispod uobičajene razine, ostavljajući brodice nasukane u plićaku. Prema snimkama koje je objavila Dalmacija Danas, oko 23 sata u Starome Gradu zabilježena je izražena plima od više od 30 centimetara, nakon čega se razina mora spustila oko 60 centimetara ispod uobičajene razine.
Iako su mnogi pojavu povezali s nekom vrstom tsunamija, meteorolog Dorian Ribarić objasnio je za Net.hr kako se najvjerojatnije radilo o meteotsunamiju, pojavi koja se u Dalmaciji često naziva šćiga ili seš. "U tim se lukama dogodio jedan plimni val, a prema snimkama i činjenici da je istodobno preko Jadrana prolazio izražen grmljavinski sustav, vrlo je vjerojatno bila riječ o meteotsunamiju, meteorološkoj pojavi koja se u Dalmaciji često naziva i šćiga", rekao je Ribarić.
Dodao je kako takve pojave nisu neuobičajene na hrvatskoj obali te da su već dugo predmet istraživanja. Najpoznatiji slučaj velikog meteotsunamija dogodio se u Veloj Luci na otoku Korčuli 21. lipnja 1978. godine. Za razliku od klasičnog tsunamija, koji nastaje zbog podmorskih potresa ili drugih geoloških poremećaja, meteotsunami uzrokuju nagle promjene tlaka zraka i vjetra povezane s olujnim sustavima. "Može se dogoditi da taj plimni val stigne i iznenadi mještane jer može doći bez ikakvog vjetra i kiše", upozorio je Ribarić.
Atmosferski poremećaj koji se brzo kreće iznad mora može pokrenuti dugi morski val. Ako se brzina tog poremećaja podudari s brzinom vala u moru, dolazi do rezonancije i postupnog pojačavanja vala. Kada takav val uđe u dugu, usku i relativno plitku uvalu, dodatno se pojačava zbog oblika zaljeva i njegove prirodne oscilacije. Upravo zato su mjesta poput Staroga Grada, Vrboske i Vele Luke posebno osjetljiva na naglo nadiranje, povlačenje i ponovno vraćanje mora.
Ribarić objašnjava kako se pojmovi meteotsunami, šćiga i seš često koriste kao sinonimi, iako među njima postoje razlike. "Meteotsunami je val koji pokreće atmosferski poremećaj, dok je seš upravo to rezonantno njihanje vode u zaljevu, luci ili nekom drugom djelomično zatvorenom prostoru. Meteotsunami može pobuditi i snažno pojačati takvo njihanje pa se u svakodnevnom govoru i medijima ti izrazi često koriste za istu stvar", pojasnio je.
Na pitanje mogu li ovakve pojave na Jadranu u budućnosti biti češće, Ribarić kaže da zasad nema dovoljno sigurnih podataka za takav zaključak. "Veza s klimatskim promjenama nije isključena. Postoje naznake da u toplijoj atmosferi bude veći broj dana pogodnih za meteotsunamije i mogućeg jačanja događaja u srednjem Jadranu, no te su procjene još nesigurne i temelje se na relativno ograničenom broju simuliranih slučajeva", rekao je.
Ipak, jedna stvar je sigurna – postupni i blagi porast srednje razine mora povećavat će posljedice takvih događaja. "Rizik duž jadranske obale ne ovisi samo o postupnom porastu mora, nego o njegovu kombiniranju s ciklonama, olujnim valovima i drugim ekstremnim pojavama", zaključio je Ribarić.
FOTO Plenković i Zelenski odali počast palim herojima, ukrajinski predsjednik tom prigodom dodijelio poseban orden
Otvori KEKS Pay
