Njemačka se suočava s eskalacijom hibridnog ratovanja, a obavještajne službe upozoravaju na sve sofisticiranije metode koje Rusija koristi za destabilizaciju zemlje. Prema izvješćima njemačkih obavještajnih agencija, Rusija sve češće angažira takozvane "agente niske razine", obične civile koji se za male iznose novca uključuju u sabotaže, špijunažu ili širenje dezinformacija.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da zemlja, iako nije u ratu, više nije ni u potpunom miru. Ovaj osjećaj nesigurnosti potaknut je nizom incidenata, uključujući upad dronova iznad vojnih i civilnih objekata, poput zračne luke u Münchenu. Iako dokazi o točnim operaterima dronova još uvijek nisu pronađeni, vlasti sumnjaju da su neke od ovih akcija djelo amatera angažiranih od ruskih obavještajnih mreža. "Ovi agenti niske razine često izvode jednostavne zadatke poput vandalizma, paljenja požara ili širenja propagande", objašnjava dr. Christopher Nehring, stručnjak za dezinformacije u razgovoru za Euronews.
Prema dr. Hansu Jakobu Schindleru, stručnjaku za terorizam, većina ovih agenata regrutira se putem društvenih mreža ili Telegram kanala, gdje izražavaju proruske stavove. Motivacija je često kombinacija financijske koristi i ideološkog slaganja, a zadaci uključuju lijepljenje propagandnih naljepnica, grafite ili ometanje infrastrukture. "Cilj je stvoriti osjećaj nesigurnosti i politički oslabiti volju za obranom", kaže Nehring, naglašavajući da hibridno ratovanje ne teži izravnoj pobjedi, već dugoročnoj destabilizaciji.
Jedan od primjera potencijalne ruske operacije dogodio se tijekom njemačke izborne kampanje, kada je više od 270 automobila oštećeno pjenom i ukrašeno naljepnicama s likom kandidata Zelenih, Roberta Habecka. Iako se isprva sumnjalo na klimatske aktiviste, istraga njemačkog Spiegela ukazala je na moguću rusku sabotažu s ciljem diskreditiranja Zelenih. Dodatno, njemačka vojna podrška Ukrajini postala je meta ruskih interesa. Dvojica osumnjičenika, Dieter S. i Alexander J., trenutačno su na suđenju u Münchenu zbog planiranja napada na vojnu infrastrukturu i željezničke pruge korištene za isporuku oružja Kijevu. Prema optužnici, Dieter S. je obećao izvesti eksplozivne napade, dok je Alexander J. prikupljao informacije i fotografije potencijalnih meta.
Njemačke vlasti suočavaju se s izazovom identificiranja organizatora ovih operacija, budući da anonimnost interneta omogućuje Rusiji da prikrije svoje tragove. Od početka invazije na Ukrajinu, više od 60 ruskih diplomata protjerano je iz Njemačke, što je ograničilo tradicionalne obavještajne operacije, prisiljavajući Rusiju na korištenje neiskusnih operativaca. "Ovi agenti su 'jednokratni' i lako zamjenjivi", kaže Schindler, dodajući da Rusija ne preuzima odgovornost za njihove akcije. Kazne za ovakve aktivnosti kreću se od pet godina zatvora za sabotažu do deset godina za teže obavještajne aktivnosti. Ipak, njemačke službe još uvijek nisu uspjele identificirati ključne organizatore iza ovih mreža.
E moji rusi na kaj ste spali kada nema naroda Europe koji vas očima može vidjeti.