Zvuči li vam ovo poznato, odlazite iz grada na produženi vikend i prije izlaska se okrećete iza sebe za svaki slučaj da još jednom provjerite jeste li sve ugasili i zatvorili prije nego zaključate vrata i odete na zasluženi odmor. Voda ne curi, svjetla su ugašena, rolete su spuštene, jedan prozor je na “kip”, TV je isključen, laptop je zatvoren i mobitel vam nije na punjaču nego u džepu. To je to, sve je “ugašeno”, možete zaključati ulazna vrata i uživati u odmoru. Upravo tu nastaje jedan od najčešćih skrivenih, nevidljivih troškova u kućanstvu, tzv. “standby” potrošnja. Riječ je o uređajima koji su naizgled ugašeni, ali i dalje troše električnu energiju. Ta potrošnja je mala po uređaju, ali kad se zbroji broj uređaja kroz mjesece i godine, brojka više nije zanemariva.
Svi su svjesni da perilica rublja troši određenu energiju pa čekaju jeftiniju noćnu tarifu kako bi ju upalili ili smanjuju jačinu rada klima uređaja dok hladi stan usred ljeta, no postoje i troškovi koji se povećavaju dok uređaji stoje ugašeni, a ipak su uključeni u struju.
U većini naših kućanstava svakodnevica izgleda slično, televizor se gasi daljinskim upravljačem, punjači za mobitel u većini prostorija ostaju u utičnici i kad ne punimo uređaje, laptop se zatvara, ali i dalje ostaje uključen u punjač koji je uključen u struju. Tu je i mikrovalna koja cijelo vrijeme pokazuje sat na zaslonu, router koji radi 24 sata dnevno bez prestanka, a omiljena igraća konzola čeka spremno ispod TV-a na sljedeći gaming turnir. Iako sve djeluje kao da je ugašeno, zapravo nije.
Takva potrošnja često prolazi neprimijećeno iz jednostavnog razloga, ne vidimo je, ne čujemo ništa i ne osjećamo, pa ni ne pridajemo pažnju. Račun za struju dolazi jednom mjesečno bez jasnog objašnjenja na što je točno energija potrošena, pa je teško povezati svakodnevne sitnice s ukupnim iznosom. I tu dolazimo do ključnog pitanja, koliko nas zapravo košta ta energija koju ne koristimo aktivno, ali je svejedno plaćamo?
Što su zapravo “skriveni potrošači”?
Gotovo svi u našim domovima ima uređaje koji nikad nisu potpuno isključeni iz struje. To su, primjerice televizori i kućna kina ili soundbarovi, laptopi i njihovi punjači, punjači za mobitele, tablete i pametne satove, mikrovalne pećnice, aparati za kavu, igraće konzole ili Wi-Fi routeri.
Svi oni, kada su ugašeni prelaze u “standby” način rada, stanje pripravnosti gdje i dalje koriste električnu energiju kako bi ostali spremni za rad, primjerice da reagiraju na daljinski upravljač ili da zadrže zadnje postavke koje smo koristili prije gašenja uređaja.
Koliko nas to stvarno košta?
U prosječnom kućanstvu, uređaji koji su stalno u “standby modu” (TV, konzola, punjači, mikrovalna...) zajedno mogu generirati trošak od oko 20 do 30 eura godišnje – za struju koju zapravo ne koristimo. Na prvu to ne zvuči puno, ali to je otprilike jedna mjesečna pretplata na streaming servis
ili nekoliko ručkova ili jednostavno – novac koji možemo uštedjeti bez ikakvog odricanja. A to je samo za jedno kućanstvo s prosječnim brojem uređaja. Ako imate više televizora, punjača, klima uređaja ili dodatnu nekretninu (npr. vikendicu), taj iznos lako raste na 50 € ili više godišnje. Drugim riječima, “nevidljiva” potrošnja struje možda je mala po uređaju, ali na kraju godine, račun je itekako vidljiv.
Zašto to ne primjećujemo i kako smanjiti standby potrošnju bez velikih promjena?
Za razliku od, primjerice, uključenog klima uređaja ili perilice posuđa, standby potrošnja je “tiha”, ne osjetimo ju u svakodnevnom korištenju, ali se akumulira kroz vrijeme. Uz to, mnogi uređaji danas su dizajnirani da budu stalno spremni i mi smo navikli na to pa se podrazumijeva da su uvijek uključeni u struju.
Dobra vijest je da ne trebate mijenjati životne navike da biste smanjili ovaj trošak za koji ne dobivate ništa zauzvrat. Dovoljno je nekoliko jednostavnih životnih promjena:
1. Produžni kabel s prekidačem
Jedan od najlakših načina je korištenje produžnog kabela s prekidačem. Na njega spojite više uređaja (npr. TV, konzolu, DBT2 konverter) i jednim klikom ih potpuno isključite.
2. Isključivanje punjača
Punjači za mobitele i laptope uglavnom ostavljamo u utičnici i kad ih ne koristimo. Poneki punjači ostaju uključeni bez da ih tjednima koristimo. Isključivanje će nam oduzeti par sekundi, ali dugoročno ćemo smanjiti potrošnju.
3. Gašenje uređaja na samom uređaju
Ako imate mogućnost, isključite uređaj tipkom na njemu, a ne samo daljinskim upravljačem.
4. Pametne utičnice
Za one koji žele malo više kontrole, pametne utičnice omogućuju da putem aplikacije ugasite uređaje kada ih ne koristite.
5. Novi uređaji
Prilikom kupnje novih uređaja, nije dovoljno gledati samo cijenu – obratite pažnju i na njihovu potrošnju energije, posebno u standby modu. Provjerite i energetski razred, odnosno birajte uređaje viših razreda (A, B ili C prema novoj EU oznaci), jer troše manje struje tijekom korištenja. Ako je podatak standby potrošnje dostupan, birajte uređaje koji troše što bliže 0,5 W u stanju pripravnosti. Kad je riječ o punjačima i adapterima, kvalitetniji i noviji modeli imaju manju “pasivnu” potrošnju kada su stalno u utičnici.
Male promjene koje čine razliku
“Standby” potrošnja možda ne djeluje kao veliki problem, možda vam je čudno zašto bi netko radio problem oko par wati potrošnje, ali upravo takve male stvari čine razliku. Osim što smanjujete osobnu potrošnju, smanjujete i ukupnu potrošnju energije, što dugoročno ima pozitivan utjecaj i na okoliš. Sad to pomnožite s preko milijun kućanstava u Hrvatskoj i odjednom legendarna pjesma “Kad se male ruke slože” itekako ima smisla.
Energetska pismenost ne znači samo da znate što su kilovati i razliku u tarifama, bitno je razumjeti gdje energija odlazi i kako je pametno koristiti.
Jer ponekad najveće promjene dolaze iz najjednostavnijih odluka.
Jednostavne savjete, konkretne primjere iz svakodnevnog života i korisne alate za bolje razumijevanje potrošnje energije pronađite na stranici Moć energetske pismenosti. Saznajte kako male promjene u navikama mogu donijeti velike promjene za kućni budžet i okoliš.
Sadržaj nastao u suradnji s E.ON Hrvatska.