Vladimir Putin zahtijeva da se Ukrajina u potpunosti odrekne istočne regije Donbas, odustane od ambicija za pridruživanje NATO-u, ostane neutralna i spriječi ulazak zapadnih trupa u zemlju, otkrila su za Reuters tri izvora upoznata s razmišljanjima na najvišoj razini u Kremlju. Ruski predsjednik sastao se u petak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na Aljasci, na prvom rusko-američkom summitu u više od četiri godine. Gotovo cijeli trosatni sastanak iza zatvorenih vrata bio je posvećen raspravi o mogućem kompromisu za Ukrajinu, navode izvori koji su zatražili anonimnost zbog osjetljivosti teme. Govoreći nakon sastanka uz Trumpa, Putin je izjavio kako se nada da će susret otvoriti put prema miru u Ukrajini, no nijedan čelnik nije iznio specifične detalje o čemu su razgovarali. U dosad najdetaljnijem izvještaju o Putinovoj ponudi na summitu, Reuters je uspio ocrtati konture onoga što bi Kremlj želio vidjeti u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se okončao rat koji je odnio stotine tisuća života.
Ruski izvori navode da je Putin ublažio svoje teritorijalne zahtjeve iz lipnja 2024. godine, kada je tražio da Kijev prepusti cjelokupne četiri oblasti koje Moskva smatra dijelom Rusije: Doneck i Luhansk na istoku Ukrajine, koje čine Donbas te Herson i Zaporižja na jugu. Kijev je te uvjete odbacio kao ravne kapitulaciji. U svom novom prijedlogu ruski predsjednik i dalje ustraje na zahtjevu da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još uvijek kontrolira. Zauzvrat, Moskva bi zaustavila napredovanje i pristala na trenutačne crte bojišnice u Zaporižju i Hersonu, dodali su izvori. Prema američkim procjenama i podacima iz otvorenih izvora, Rusija kontrolira oko 88% Donbasa te 73% Zaporižja i Hersona. Moskva je također voljna, u sklopu mogućeg dogovora, predati male dijelove regija Harkiv, Sumi i Dnjipropetrovsk koje trenutačno drži pod kontrolom.
Putin se, međutim, i dalje drži svojih prijašnjih zahtjeva da se Ukrajina odrekne ambicija za ulazak u NATO, da se od vojno-političkog saveza predvođenog SAD-om dobije pravno obvezujuće jamstvo da se neće dalje širiti na istok, te da se uvedu ograničenja za ukrajinsku vojsku i postigne dogovor da nijedna zapadna vojna postrojba neće biti raspoređena na terenu u Ukrajini kao dio mirovnih snaga. Ipak, dvije strane ostaju duboko podijeljene, više od tri godine nakon što je Putin naredio invaziju na Ukrajinu, koja je uslijedila nakon aneksije poluotoka Krima 2014. i dugotrajnih borbi na istoku zemlje između proruskih separatista i ukrajinskih snaga. Ruske snage trenutačno kontroliraju petinu Ukrajine, područje veličine američke savezne države Ohio.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah komentiralo prijedloge. Predsjednik Volodimir Zelenski više je puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznatog ukrajinskog teritorija kao dio bilo kakvog dogovora, ističući da industrijska regija Donbas služi kao tvrđava koja sprečava daljnje rusko napredovanje dublje u Ukrajinu. "Ako govorimo o jednostavnom povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, koje uključuje najjače obrambene linije", poručio je novinarima. Ulazak u NATO, u međuvremenu, ostaje strateški cilj upisan u ustav zemlje, a Kijev ga vidi kao svoje najpouzdanije sigurnosno jamstvo. Zelenski je rekao da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u savezu.
Politički analitičar Samuel Charap, voditelj katedre za politiku Rusije i Euroazije na globalnom institutu RAND Corporation, izjavio je da svaki zahtjev za povlačenjem Ukrajine iz Donbasa ostaje neprihvatljiv za Kijev, kako politički tako i strateški. "Otvorenost za 'mir' pod uvjetima koji su kategorički neprihvatljivi drugoj strani mogla bi biti više predstava za Trumpa nego znak stvarne volje za kompromisom. Jedini način da se ta teza testira jest pokretanje ozbiljnog procesa na radnoj razini kako bi se razradili ti detalji", dodao je. Tri izvora bliska Kremlju rekla su da je summit u Anchorageu na Aljasci donio najbolju priliku za mir od početka rata jer su se vodili konkretni razgovori o ruskim uvjetima, a Putin je pokazao spremnost na ustupke. "Putin je spreman za mir – za kompromis. To je poruka koja je prenesena Trumpu", rekao je jedan od izvora.
Donald Trump je izjavio da želi okončati "krvoproliće" rata i ostati zapamćen kao "predsjednik mirotvorac". U ponedjeljak je rekao da je počeo dogovarati sastanak između ruskog i ukrajinskog čelnika, nakon čega bi uslijedio trilateralni summit s američkim predsjednikom. "Vjerujem da Vladimir Putin želi da se ovo završi. Uvjeren sam da ćemo to riješiti", rekao je Trump stojeći uz Zelenskog u Ovalnom uredu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak je izjavio da je Putin spreman sastati se sa Zelenskim, ali da se sva pitanja prvo moraju riješiti te da postoji pitanje ovlasti Zelenskog da potpiše mirovni sporazum. Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff bio je ključan u pripremi summita i najnovijem poticaju za mir, navode dva ruska izvora. Witkoff se sastao s Putinom u Kremlju 6. kolovoza, a na sastanku je Putin jasno poručio da je spreman na kompromis i iznio okvire onoga što bi mogao prihvatiti za mir. Ako Rusija i Ukrajina postignu dogovor, postoji nekoliko opcija za formalni sporazum, uključujući mogući trilateralni sporazum Rusija-Ukrajina-SAD koji bi priznalo Vijeće sigurnosti UN-a. Druga je opcija povratak na neuspjele sporazume iz Istanbula 2022., gdje su strane raspravljale o trajnoj neutralnosti Ukrajine u zamjenu za sigurnosna jamstva pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. "Postoje dva izbora: rat ili mir, a ako nema mira, onda slijedi još rata", zaključio je jedan od izvora.
GALERIJA Pogledajte 50 najjačih trenutaka susreta Trumpa i Zelenskog, jedan detalj svima upao u oči
FOTO: Pogledajte 50 najjačih trenutaka susreta Trumpa i Zelenskog, jedan detalj svima upao u oči
Otvori KEKS Pay
Kremlin gremlin