Za razliku od prošle godine, kada je udarni turistički kvartal donio četiri posto rasta, ove je godine domaće gospodarstvo od početka lipnja do kraja rujna usporilo na 2,3 posto. Riječ je o najnižoj stopi rasta u posljednjih pet godina. U četvrtak objavljena prva procjena DZS-a pokazuje da je usporavanje prije svega posljedica kretanja u turizmu i slabije potrošnje građana nego inače. Brojke pokazuju da je jedino izvoz usluga, odnosno turizam, imao znatan negativni doprinos BDP-u – i to od gotovo pet posto. Dok je izvoz robe rastao po stopi od 4,1 posto, izvoz usluga pao je 4,6 posto, što potvrđuje da su visoke cijene turističkih usluga potaknule turiste na opreznije trošenje.
Svejedno, Hrvatska u trećem tromjesečju i dalje ima treću najveću stopu rasta u EU, odmah nakon Cipra i Španjolske, prema dosad poznatim podacima. Premijer Andrej Plenković istaknuo je da Europska komisija za ovu godinu predviđa veći rast od hrvatskoga samo za četiri članice EU. – Treće tromjesečje donijelo je blago očekivano usporen rast u odnosu na isti kvartal godinu dana prije, no to je već 19. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a – pravdao se premijer Plenković, koji je u četvrtak u parlamentu branio i prijedlog svog proračuna za ovu godinu. Istaknuo je da je Hrvatska jedna od samo pet zemalja EU koja ostvaruje neprekidan trend rasta BDP-a od početka 2021. godine.
– Rast BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu je osjetno viši nego stopa rasta BDP-a cijele Europske unije, koja će biti na razini od 1,6 posto, a na razini europodručja 1,4 posto – rekao je Plenković i dodao da nastavlja politiku lovljena koraka i približavanja prosječnoj razvijenosti niza zemalja koje su godinama prije nas ušle u EU. – Ovu godinu završit ćemo na razini od oko 78 posto prosječne razvijenosti EU, čime ćemo prestići Slovačku, Grčku, Latviju i Bugarsku, a dosegnuti razinu na kojoj se danas nalazi Mađarska – poručio je premijer.
Od ostalih komponenti BDP-a ističu se snažniji rast investicija te jača državna potrošnja. Potrošnja kućanstava, iako i dalje u pozitivnoj zoni, usporila je na samo 1,9 posto. Budući da osobna potrošnja ima dominantan utjecaj na naš BDP, njezin pad intenziteta odrazio se i na konačni ishod. Na kvartalnoj razini rast je iznosio skromnih 0,3 posto. Ekonomska analitičarka RBA-a Zrinka Živković-Matijević objašnjava da su takva kretanja u skladu s trendovima u ključnim kratkoročnim pokazateljima.
Nakon snažnog rasta u razdoblju lipanj-srpanj, trgovina na malo zabilježila je blagi pad u odnosu na drugo tromjesečje. – Djelomično je to povezano sa skromnijim rezultatima turističke sezone, u kojoj je zabilježena stagnacija turističkih noćenja. Kako je trgovina najvažniji indikator osobne potrošnje, nije iznenađujuće da je ova ključna sastavnica BDP-a usporila na godišnjoj razini s 4,0% na 1,9% – navodi Živković-Matijević.
Ove se godine privode kraju mnoge započete investicije, a posebno je dinamično u građevinskom sektoru. Rast bruto investicija u fiksni kapital ubrzao je s 4,9% na 7,5%. Ukupni uvoz porastao je s 0,1 na 2,4%, pri čemu je rast ponovno predvodio dvoznamenkasti skok uvoza usluga (+12,7%). Uvoz robe bio je u blagom plusu od 0,3%. Rast državne potrošnje ubrzao je s 3,3% na 3,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što, prema analitičarki RBA-a, ne čudi s obzirom na nedavno povećanje proračunskih rashoda.
Otvori KEKS Pay
Da pojednostavnimo ako je šišanje prije koštalo 35 kn a danas je 10 eura, da li to znači da nam BDP raste jer nam raste proizvodnja ili zato što nam je glavni generator BDP-a inflacija? Da li je ta frizerka ošišala veći broj mušterija ili manji broj po većoj cijeni i da li je to taj famozni rast kojim se hvališ?