Kako je protekao posljednji mjesec u prošloj godini, zabrinjava li ga pad prihoda od stranih gostiju tijekom ljetne špice, što donosi novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, te o drugim aktualnostima, u svom prvom ovogodišnjem intervjuu govori ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
– Ulazak u novu godinu dočekali smo s rezultatima koji potvrđuju da ostvarujemo strateške ciljeve turizma koje smo si kao Vlada i postavili. Prvi put u povijesti premašili smo 110 milijuna noćenja, a rast koji smo ostvarili dogodio se izvan glavnog dijela godine. To pokazuje snagu i stabilnost sustava, ali i promjenu strukture turističkog prometa. Sam prosinac završili smo najbolje u povijesti s 438.000 dolazaka i više od milijun noćenja, što je u odnosu na lanjski prosinac četiri posto više u dolascima i pet posto više u noćenjima. Na razini godine imamo rast od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima. Istodobno, godina iza nas obilježena je i važnim strukturnim promjenama. Napravili smo iskorake u reformi smještajne strukture, zaustavili neodrživ rast kapaciteta u smještaju u domaćinstvu i prvi put vidjeli pomake koji potvrđuju da kvaliteta i bolja popunjenost idu ruku pod ruku.
Otprije nekoliko dana znamo i kako je turizam financijski prošao za prvih devet mjeseci, jeste li zadovoljni?
U prvih devet mjeseci ostvarili smo 13 milijardi i 411 milijuna eura prihoda od stranih turista, što je rast od gotovo dva posto prema 2024. i od čak 83 posto u odnosu na 2016., kad uspoređujemo prvih devet mjeseci. Takvim rastom, uz rekordan turistički promet, jesmo zadovoljni, a važno je reći da je to odraz našeg strateškog usmjerenja na kvalitetu, veću dodanu vrijednost i ravnomjerniji razvoj turizma tijekom cijele godine. Blago smanjenje prihoda u trećem tromjesečju, pak, jasan je pokazatelj da su naši apeli o važnosti cjenovne konkurentnosti itekako utemeljeni, ali i dodatno upozorenje za ovu godinu, posebice za ljetno razdoblje. Istraživanja pokazuju da pada interes za putovanjima u tim mjesecima i iznimno je važno formirati realne i konkurentne cijene.
Skokovitog rasta, naročito u prvim godinama nakon korone, više nema, je li to dobra ili loša vijest?
Hrvatska se nakon korone najbrže oporavila i ostvarivala najveći rast. Nije bilo realno očekivati da ćemo toliko rasti i dalje. Od 2016. do danas hrvatski turizam u dolascima rastao je za 34 posto, a u noćenjima za 21 posto. Taj rast ima svoje granice. Na nama je da se fokusiramo na kvalitetu ponude, na proširenje sadržaja i usluga, samim time i na turizam kroz cijelu godinu duž cijele Hrvatske. Tu prostora za napredak itekako imamo i važno je da ga i iskoristimo. Za sada smo zadovoljni kako se pozicioniramo i kao cjelogodišnja destinacija, rastom prometa izvan glavnog dijela godine, koji je među ostalim generiran i snažnom financijskom injekcijom Vlade u privatnu i javnu turističku infrastrukturu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir, a koja je potaknula čitav niz dodatnih investicija u turizam, koje će baš u ovoj godini i otvoriti svoja vrata.
Što se tiče 2026., jasno ste rekli da će i uz postojeće cijene biti teško ponoviti rezultate iz 2025. te da su nova poskupljenja praktički neprihvatljiva. Signali s tržišta su toliko ozbiljni?
Da, jako su ozbiljni i upravo zato o toj temi govorimo otvoreno i odgovorno. Ne zato da bismo dramatizirali situaciju, nego da bismo na vrijeme reagirali i zadržali konkurentnost hrvatskog turizma. I domaća i međunarodna istraživanja, kao i povratne informacije s terena, vrlo jasno pokazuju da je odnos cijene i kvalitete presudan faktor pri odabiru destinacije, osobito na Mediteranu gdje je konkurencija iznimno jaka. Mi imamo svoje bogatstvo ponude, ali imaju i drugi i mislim da toga moramo biti svjesni. Već tijekom 2025. vidjeli smo da je tržište u ljetnim mjesecima osjetljivije nego prije. Gosti sad uspoređuju, važu i vrlo racionalno procjenjuju vrijednost za novac. To je realnost koju moramo prihvatiti. Upravo zato smatramo da bi nova, nekontrolirana poskupljenja bila kontraproduktivna i dugoročno štetna za sektor i našu reputaciju koju godinama gradimo. Uz sve mjere koje smo za građane i gospodarstvo do sada donijeli, ne postoji objektivna potreba za nerealnim dizanjem cijena. Poruka je, posebice za ljetni dio godine, jasna; cjenovna konkurentnost je prioritet. Ako želimo ponoviti ili nadograditi rezultate iz 2025., to neće biti većim cijenama, nego kvalitetom, sadržajem, još boljom popunjenošću izvan glavnog dijela sezone i pametnim upravljanjem destinacijama. To je poruka koju tržište šalje i moramo je shvatiti vrlo ozbiljno.
Znate li da su neki vaša upozorenja oko cijena protumačili kao miješanje u poslovnu politiku?
S obzirom na presudnu važnost ove teme, treba je sagledati jasno i odgovorno. Ne govorimo o miješanju u poslovne odluke, nego o argumentiranoj komunikaciji koja se temelji na podacima i signalima s tržišta, a ti signali su jasni – ako nećemo cijene prilagoditi kvaliteti ponude koju pružamo, mogli bismo ozbiljno ugroziti sve ove dobre rezultate koje sad ostvarujemo. Kao Vlada i kao resorno ministarstvo imamo obvezu upozoravati na trendove koji mogu utjecati na konkurentnost cijelog sustava, a turizam je sektor od strateške važnosti za Hrvatsku. I zato naša poruka ostaje ona koju već naglašavamo dugo vremena, ako nema dodatnog ulaganja ili podizanja kvalitete ponude, nema razloga za podizanjem cijena.
Jesu li cijene ujedno i najveći izazov za ovu turističku godinu?
Cijene su jedan od ključnih izazova, i odnos cijene i kvalitete bit će presudan. Zato cijene moraju biti realne, odgovorne i usklađene s onim što nudimo. Gospodarska situacija na našim emitivnim tržišta također je jedan od izazova ove turističke godine, budžeti turista su manji i prilagođeni situacijama u njihovim zemljama. Geopolitička situacija isto utječe na odluke gosta za putovanjem. Sve to moramo uzeti u obzir i to su vrlo realni signali da se moramo cjenovno i ponudom prilagođavati situaciji.
Prvi rezultati reforme u turizmu vidjeli su se već lani, broj apartmana se blago smanjio i dio iznajmljivača prešao je na dugoročni najam, što oko toga predviđate za ovu godinu?
Reforma smještajnih kapaciteta nije bila kratkoročna mjera, nego promjena smjera, i upravo zato njezini učinci dolaze postupno, ali su vrlo konkretni i mjerljivi. Višegodišnji nekontrolirani rast smještaja u domaćinstvu, koji je od 2018. donosio 25 do 30 tisuća novih kreveta godišnje, pokazao se dugoročno neodrživim. Doveo je do pada popunjenosti, smanjenja ekonomske održivosti poslovanja i sve većeg pritiska na prostor i infrastrukturu. U 2025. taj je trend zaustavljen i evidentirali smo oko 10 tisuća kreveta manje u smještaju u domaćinstvu. Uz stabilne dolaske i noćenja, prvi put nakon više godina zaustavljen je i pad popunjenosti, što znači da su postojeći iznajmljivači u prosjeku poslovali bolje. Uz to, reforma je istodobno imala vrlo jasan učinak i na tržište stanovanja, pa je tako broj ugovora o dugoročnom najmu porastao za 14 posto, a više od 3600 poreznih obveznika djelomično je ili u potpunosti prešlo s kratkoročnog na dugoročni najam. To su konkretni pomaci koji potvrđuju da turizam i kvaliteta života lokalnog stanovništva ne moraju biti u suprotnosti. Želim naglasiti i da cilj reforme nikada nije bio nekome nešto zabraniti, nego stvoriti poticajno, pravedno i dugoročno održivo okruženje u kojem se turizmom može jednako, ili još kvalitetnije, baviti i danas i u budućnosti. Očekujem da će se i ove godine taj smjer dodatno učvrstiti, jer je reforma smještajnih kapaciteta pokazala da se odgovornim upravljanjem mogu istodobno štititi interesi pružatelja usluga, građana i samih destinacija.
Možete li nam otkriti ponajveće novine iz novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji bi do ljeta trebao stupiti na snagu?
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti je sljedeći logičan korak u nastavku smještajne i ukupne turističke reforme. Njime ćemo prvenstveno i snažno odgovoriti na izazove crne i sive ekonomije, odnosno neregistrirane djelatnosti, i napraviti najveći iskorak do sada po tom pitanju te tim novim zakonom planiramo iskorijeniti iznajmljivanje na crno. Prije svega, njime osiguravamo provedbu Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, tzv. STR Uredbe, koja je ključna za uspostavu reda, transparentnosti i učinkovitog nadzora u ovom segmentu tržišta, odnosno dobit ćemo puno učinkovitiju kontrolu nad neprijavljenim iznajmljivanjem. Zakonom će se stvoriti preduvjeti za uspostavu jedinstvene digitalne ulazne točke za razmjenu podataka s internetskim platformama, čime prvi put dobivamo cjelovit i pouzdan sustav podataka o kratkoročnom najmu. To je važan iskorak jer bez kvalitetnih podataka nema kvalitetnog upravljanja ni turizmom, ni prostorom, ni smještajnom strukturom. Također, novim Zakonom ažurirat ćemo i prilagoditi uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, kao i za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na OPG-ovima, a sve u skladu s današnjim izazovima – održivim razvojem turizma, digitalizacijom sektora te pitanjem priuštivog stanovanja, koje je u mnogim destinacijama postalo jedno od ključnih društvenih pitanja.
Otvori KEKS Pay
