Možda nastavak lanjske turističke godine nije protekao kako je natprosječno dobra predsezona najavljivala, ali ukupno gledano u turizmu, barem nominalno, zabrinjavajućih minusa nema. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvih devet mjeseci protekle godine od stranih je turista uprihodovano 13 milijardi i 411 milijuna eura, što je 1,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Konkretno, plus prema 2024. iznosi 223 milijuna eura. Najklimavije je bilo treće tromjesečje prošle godine. Tijekom turistički najizdašnijih mjeseci, prihodi od stranih gostiju dosegnuli su 9 milijardi i 37 milijuna eura, ali za 0,2 posto, odnosno 21 milijun eura, zaostaju za istim razdobljem 2024. Ministar turizma Tonči Glavina smatra da je turizam i u 2025. nastavio stabilan i održiv rast.
– Uz rast prihoda u prvih devet mjeseci od gotovo dva posto, ove godine smo prvi put u povijesti premašili i 110 milijuna turističkih noćenja. Blago smanjenje prihoda u trećem tromjesečju pokazatelj je da su svi naši apeli o važnosti cjenovne konkurentnosti bili utemeljeni. Sva istraživanja pokazuju da je za taj dio godine izražen najmanji interes za putovanja i zbog toga je iznimno važno da cijene budu realne i konkurentne – ponovio je upozorenje Glavina i podsjetio da su prihodi, recimo, u odnosu na 2016. u prva tri tromjesečja porasli 83 posto, a gledajući samo treći kvartal 72 posto.
U laganom rastu prihoda i blagom minusu tijekom trećeg tromjesečja dramu ne vidi ni ekonomski analitičar Petar Vušković. – Potvrđuje se ono što se već neko vrijeme nazire ispod površine rekordnih sezona: hrvatski turizam nije u krizi, ali više nije ni u fazi bezbrižnog rasta. Prihodi od stranih turista za prvih devet mjeseci 2025. od 13,4 milijarde eura povijesno je visoka razina i dokaz trajne atraktivnosti Hrvatske kao turističke destinacije. Nakon snažnog postpandemijskog uzleta, koji je bio potaknut akumuliranom potražnjom, povoljnim okolnostima i snažnim rastom cijena, ulazak u fazu sporijeg rasta bio je neizbježan. Turizam se, poput ostatka gospodarstva, vraća zakonitostima zrelijeg ciklusa u kojem više nema lakih postotaka rasta, drugim riječima treba ih zaslužiti – smatra analitičar Vušković. No sve skupa ne ukazuje da Hrvatska gubi privlačnost, već da je, ocjenjuje naš sugovornik, dosegnula razinu cijena u kojoj gost mjeri vrijednost dobivenoga.
– U tom smislu blagi pad prihoda u trećem tromjesečju nije znak slabosti, nego signal da potrošači reagiraju na odnos cijene i doživljaja. Turist dolazi zbog ljepote, a vraća se zbog osjećaja da nije bio samo gost. Na otoku Braču moja se obitelj već 40 godina bavi turizmom. Dobar dio gostiju je onaj koji dolazi iz godine u godinu radi neposrednosti domaćina. Oni su već postali dio obitelji. Dakle, autentičnost je sveti gral turističke konkurentnosti, a teško je biti autentičan ako, primjerice, bračku janjetinu poslužuje Nepalac. Moramo shvatiti da smo mi turizam – poručuje Vušković i najavljuje zahtjevnije godine za domaći turizam. Smatra da polako završava razdoblje u kojem je bilo dovoljno povećavati cijene i oslanjati se na snažnu potražnju.
– Pred turističkim su sektorom godine u kojima će presudni biti kvaliteta ponude, diferencijacija kroz autentičnost, produktivnost i uključenost lokalne sredine te ono što već znamo – sposobnost da se prihod stvara izvan ljetnog vrhunca. Hrvatski turizam sazrijeva, ostaje snažan oslonac gospodarstva, ali ulazi u fazu u kojoj će se uspjeh manje mjeriti rekordima, a više održivošću i stvarnom dodanom vrijednošću za gosta jer svjetske turističke destinacije sve više nalikuju jedna drugoj – zaključuje ekonomist Vušković.
FOTO Tradicionalna novogodišnja kupanja, neizostavni picigin i prava uživancija na Sljemenu: Pogledajte kako Hrvati provode Novu Godinu
Otvori KEKS Pay
