Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 62
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
1100. OBLJETNICA KRALJEVSTVA

Prof. Alojz Ivanišević u Beču o 'Kralju Tomislavu (925.) i pitanju kontinuiteta hrvatske državnosti'

kralj Tomislav
Foto: Tereza Grandić
1/2
14.11.2025.
u 22:04

Bečki sveučilišni profesor je govorio kako je riječ o događaju iznimne važnosti za hrvatsku povijest, državnost i identitet, kojima on, kako je istakao, pristupa “kritički

Austrijsko-hrvatsko društvo u Beču je srijedu organiziralo zanimljivo predavanje na temu “Tisućustoti jubilej kraljevstva: Kralj Tomislav (925.) i pitanje kontinuiteta hrvatske državnosti”. Predavač i gost večeri bio je dr. Alojz Ivanišević, povjesničar, teolog i etnolog rodom iz Nove Gradiške koji radi kao izvanredni profesor u mirovini na Institutu za istočnoeuropsku povijest Sveučilišta u Beču. Predavanje je održano u Hrvatskom centru u Beču, u nazočnosti brojne publike.

Bečki sveučilišni profesor je govorio kako je riječ o događaju iznimne važnosti za hrvatsku povijest, državnost i identitet, kojima on, kako je istakao, pristupa “kritički”. “Da je Tomislav 925, godine postao kralj, s time se uglavnom slažu današnji povjesničari, iako to nije 100 posto sigurno”, rekao je prof. Ivanišević. Uz opasku je kako neki tvrde da je Tomislav bio knez, a da su neki njegovi nasljednici bili okrunjeni za kralja. “Povijesnim trenutkom Tomislavove krunidbe, koja je vezana i uz pitanje kontinuiteta hrvatske državnosti dosta se kritički bavim. Pokušavam demitologizirati interpretaciju tog važnog razdoblja, jer praktički uvijek postoji sklonost uveličavanja onoga što je prije bilo ili prikazivanja u pozitivnijem svjetlu nego se je stvarno dogodilo. Moja zadaća kao povjesničara da se materijom kritički bavim”, naglasio je prof. Ivanišević.

Predavač je pojasnio kako pokušava prikazati povijesni razvoj od tada do danas onako, kako je to praćeno u historiografiji. S ciljem da politika ne bi to iskorištavala u svoje svrhe i instrumentalizirala. “Što djelomično radi”, konstatirao je predavač. Dodao je kako je historiografija 19. i 20. stoljeća vidjela svoju glavnu ulogu “u tom patriotskom, domoljubnom prikazivanju povijesti, a ne u kritičnom suočavanju s njom”. “Pokušao sam prvo prikazati odvojeno austrijsku i hrvatsku povijest u srednjem vijeku, a u drugom dijelu predavanja njihovu zajedničku povijest od 1527. godine kada su Habsburgovci postali hrvatski kraljevi. To su dva bitno različita razdoblja, koja povijesno mnogo govore”, rekao je na kraju novinarima prof. Ivanišević. U svakom slučaju bečko predavanje o tom važnom razdoblju hrvatske povijesti, u organizaciji Austrijsko-hrvatskog društva na čijem je čelu, Austrijanac Thomas Steiner, bilo je još jedno kritičko preispitivanje izvora o krunidbi kralja Tomislava i pitanju kontinuiteta hrvatske državnosti i Ivaniševićeva valorizacija historiografskih uvida.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata