Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a, a uoči subotnjeg prosvjeda šest sindikata nazvanog "Sindikalno proljeće", poručio je kako su obrazovni sindikati nezadovoljni Uredbom o koeficijentima jer smatraju da nisu pozicionirani u odnosu na druge javne službe, ali i činjenicom da dijaloga nema, odnosno da Vlada prvo razgovara sa sindikatima, a onda napravi po svome kako je zamislila.
- Zavlačili su nas punih sedam mjeseci da bi na kraju rekli isto što i na prvom sastanku, a to je da nam ne daju ništa. Odnosno, dali su nam u tri navrata povećanje osnovice od jedan posto, odnosno dva puta po jedan posto. Ta njihova ponuda ne prati čak ni priznatu inflaciju, kazao je Stipić.
S čime bi točno bili zadovoljni? Stipić kaže kako su dva ključna pitanja. Jedno je pitanje osnovice Krenuli su s 11,12 posto i spustili zahtjeve, kaže, na pet, šest posto da bi čuvali cijenu rada. Drugo pitanje je pitanje naknade za topli obrok što je materijalno pravo koje 190 tisuća radnika u javnim službama, za razliku kaže, od radnika u državnim poduzećima nemaju, a koje uglavnom iznosi oko 100 eura.
Kazao je i kako su slali premijeru dopis, tražili da ih primi te da su mu u dopisu naveli s čime su sve nezadovoljni. Nikakav odgovor, kaže, nisu dobili. Na pitanje misli li da to ima veze s činjenicom da sada nismo pred izborima kao što je bio slučaj lani pred lokalne izbore, a kada su obrazovni sindikati također bili usred pregovora, Stipić kaže kako ih sigurno više "zarezuju" kada je njima to u interesu jer žele ostati na vlasti.
Što se tiče postignutog sporazuma prošle godine on je imao, kazao je, četiri ključne točke, a tek je jedna u potpunosti, kazao je, ispoštovana. I to točka kojom se postiglo da svi nastavnici u strukovnim školama, kojima je zbog modularne nastave smanjena norma, cijelu godinu primaju punu plaću bez obzira na broj sati koje rade. Na pitanje koliko su daleko spremni ići, odnosno je li i štrajk jedna od opcija, kazao je da jeste jer već tri godine nemaju granski kolektivni ugovor, a imaju otvoren pregovarački proces. Kod štrajka je ključno, nastavio je, da je zakonit.
- Mi kroz te pregovore možemo dovesti Vladu Republike Hrvatske u situaciju da je naš štrajk apsolutno zakonit. To možemo napraviti u osnovnim školama i u srednjim školama i u znanosti i visokom obrazovanju jer su kolektivni pregovori prekinuti, a formalno su otvoreni- kazao je Stipić. Još uvijek, dodao je, nisu napravili anketu među članstvom o mogućem štrajku i namjeru su im da prvo problem riješe mirnim putem.
- Obrazovni sindikati i kolege koji su nam se priključili ne tražimo ništa izvan pameti. I kad naš premijer kaže da je njegova situacija teška jer mora naći milijarde za ono što su stvarni prioriteti ne znam je li svjestan da je time zapravo rekao da javni servisi u ovoj zemlji nisu prioritet - kazao je Stipić. Dodao je i kako premijeru nitko nije spomenuo i kako je nafta, kada smo mi krenuli s pregovorima, isto tako išla lijepo s Bliskog istoka, dakle, nije bilo krize, a Vlade je svejedno opstruirala pregovore sa sindikatima. Stipić je govorio i o konkretnim plaćama u obrazovanju. Zaposleni u osnovnoj i srednjoj školi, ako rade pet godina, imaju oko 1450 eura, možda 1500. Najveće plaće, koje primaju tzv. nastavnici mentori jesu nešto veće i dosegnu oko 2000 eura, ali takvih je, kazao je Stipić jako malo.
- Ako netko misli da je tih 1500 eura previše mi se s time u sindikatu nećemo s time pomiriti - kazao je. Na argument premijera da je u njegovu mandatu osnovica plaća u obrazovanju rasla za 52 posto odgovara da je isti taj premijer sebi u jednom danu, odmah nakon izbora, digao plaću 75 posto. - Ima još nešto što premijer neće reći. Vrlo je zanimljivo koliko je u tih deset godina porasla potrošačka košarica za četveročlanu obitelj. Bilo bi zanimljivo usporediti cijenu goriva pa onda cijenu kruga, ulja... To je sve više od ovih 50 posto, ali to neće reći, kazao je Stipić. Naravno, pojela je sve.
Upitan da usporedi plaće u školstvu s plaćama u drugim javnim i državnim službama Stipić je ispričao anegdotu s jednog od pokušaja mirenja. - S nama su sjedili tadašnji ministar Piletić i ministar Fuchs. U jednom trenutku ministar Piletić, inače bivši učitelj, je ničim izazvan rekao da bi koeficijent socijalnog radnika trebao biti veći od koeficijenta učitelja. Ministar Fuchs je na to šutio i ništa nije rekao. I naš položaj je, nažalost, velikim dijelom uvjetovan i time što se za nas nije imao tko zauzeti ili nije možda imao dovoljno političke snage- kazao je i dodao kako su učitelji i nastavnici na dnu u ovoj zemlji i iz to razloga, a ne bi smjeli biti.
Na pitanje kako gleda na negativne komentare na račun prosvjetara koji se mogu čuti, ali i pročitati na društvenim mrežama i koji idu u pravcu da svi teško žive i imaju male plaće, ali i da mnogi nastavnici ništa ne rade, da imaju neradna ljeta, a svejedno se stalno žale Stipić je kazao kako je takav način razmišljanja uvredljiv za tisuće i tisuće onih koji predano rade svoj posao.
Na pitanje bi li ocjenjivanje nastavnika riješilo problem što neki pojedinci ipak rade više od drugih odgovorio je protupitanjem. - Sigurno postoje liječnici koji rade više od onih koji rade manje. Ima i onih koji uopće ne rade. Ali mi smo cijelu tu branšu izdigli. Hvala Bogu da jesmo. Kad dođemo do učitelja onda više taj princip ne vrijedi. To nije pošteno. Pritom, ne govorim da taj problem ne postoji. Mi smo se ocjenjivanju usprotivili jer smo u tom rješenju vidjeli manjkavosti i posljedice koje će nastati. A nastat će razdor i dodatno ćemo podijeliti ljude-poručio je Stipić i dodao kako se to mora napraviti suptilno, ne preko koljena.
Komentirao je i zašto prosvjetari već 35 godina svako dodatno pravo, povećanje plaća.. moraju izboriti ili prosvjedima ili štrajkom. - Vlasti se mijenjaju. Po mom shvaćanju presporo. Ali odnos prema obrazovanju ostaje isti. Obrazovanju ide što preostane, uvijek postoje prioriteti i to nikad nismo mi. Tu je naš premijer u pravu- kaže Stipić. A maloj zemlji, nastavio je, obrazovanje je najvažniji resurs. Nazvao je to "osvetom đaka" uz objašnjenje da na vlast dovodimo vrlo često ljude koji su kroz obrazovanje prošli tako da su pomalo frustrirani.
- Mi smo od tih pojedinaca napravili saborske zastupnike, državne tajnike, možda i ministre. I onda se mi čudimo što zapravo ne prepoznaju važnost znanja. Naš premijer nije jedan od tih, ali je u želji da se održi na vlasti spreman tima povlađivati. Bilo bi dobro da se pogleda u ogledalo i odgovori sebi na pitanje je li ta vlast baš toliko vrijedna i što će to ostati iza vlada koje je predvodio Andrej Plenković-kaže Stipić.
Upitan s kojim ministrom i premijerom mu je bilo najlakše, odnosno najteže - Mislim da je taj nekakav osjećaj za učitelja i za nastavnika imala Ljilja Vokić. Ja se s njom uopće ne slažem svjetonazorski, ali ono što sam kod nje cijenio i što cijenim je što je u trenutku kada je vidjela da ne može povukla čin koji svaka časna osoba mora podnijeti i kazati ja to ne moram više biti i ja to neću više biti-kazao je. Istu takvu priliku, nastavio je, je imao i Radovan Fuchs, ali ju nije iskoristio. Zato se Lj. Vokić, kaže, u njegovim očima narasla, a on se spustio.
Što se tiče premijera, nastavio je, u Andreju Plenkoviću u početku je prepoznavao osobu koja je bila spremna saslušati i rješavati problem kroz dijalog i razgovor. Da je zadržao jedan mandat takvo bi mišljenje, kazao je, vjerojatno i zadržao. - Nažalost, drugi, pa treći mandat on je u mojim očima padao. Ja uvijek govorim ono što mislim i ne mogu ga ocijeniti drugačije-kazao je Stipić. Kritičan je bio i prema njegovom prethodniku Zoranu Milanoviću za vrijeme kojega su sindikati, podsjetio je, prikupljanjem potpisa za referendum spriječili outsourcing u javnim službama.
Otvori KEKS Pay
Vlast se mjenja ali vođe sindikata nikada