Ne trebaju nam toliko pomagati - komentirala je Željana Zovko, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu, priopćenje stranke Domovinski pokret u kojem se traži formiranje hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini. Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta u srijedu raspravlja o izvješćima o napretku nekoliko zemalja, među ostalim i Bosne i Hercegovine, a u kompromisne amandmane uvrštena je i formulacija, za koju Željana Zovko kaže da ju je ona pomogla sročiti, o tome da novi visoki predstavnik u BiH treba raditi na postupnom zatvaranju Ureda visokog predstavnika. Upitana za komentar DP-ova priopćenja koje je u ponedjeljak potpisao Ivan Penava, a u kojem se spominje i “povratak hrvatske republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH”, Zovko u izjavi za Večernji list kaže da to smatra kontraproduktivnim.
- Ako žele pomoći Hrvatima u BiH, u ovom trenutku trebaju ići na to da se Hrvati ujedine i daju potporu legitimnoj kandidatkinji koja ima šansu da prođe, a to je Darijana Filipović. Svako drugo miniranje predizborne atmosfere radikalnim istupima sigurno neće pomoći Hrvatima koji su ostali u BiH - komentirala je Zovko.
Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta u srijedu glasa i o finalnom prijedlogu izvješća o napretku Srbije, na kojemu kao izvjestitelj radi SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula. Među kompromisne amandmane, čije se usvajanje očekuje glatko jer su ispregovarani između najvažnijih klubova zastupnika, uvrštena je i formulacija o tome da nisu utemeljene optužbe srpskih vlasti o umiješanosti Hrvatske u tamošnje izborne procese. Klub zelenih u svom je amandmanu želio imenovati predsjednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić kao osobu koja je širila teorije zavjere, ali u kompromisni amandman umjesto imena i prezimena ušao je opis “najviši državni dužnosnici”.
Prema tom kompromisnom amandmanu, Europski parlament “odlučno odbacuje sve optužbe srbijanskih dužnosnika da su EU i neke od država članica bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda od studenog 2024. kako bi izazvale ‘obojenu revoluciju’; osuđuje činjenicu da najviši državni dužnosnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je pad nadstrešnice bio sabotaža ili teroristički napad koji su počinile i podržale države članice EU-a”; ponavlja svoju snažnu osudu nezakonitog uhićenja i protjerivanja građana EU-a koji su dali izjave u znak podrške studentima koji su prosvjedovali; jednako tako odbacuje neutemeljene optužbe srbijanskih vlasti da se Hrvatska miješala i sudjelovala u provođenju lokalnih izbora u ožujku 2026.; osuđuje sve takve lažne optužbe”.
Piculino izvješće, upotpunjeno kompromisnim amandmanima čije se usvajanje očekuje ovaj tjedan na Odboru, a sredinom lipnja na plenarnoj sjednici EP-a, također osuđuje uvrede, klevete i govor mržnje koji je usmjeren prema europarlamentarcima, a tu je opet na prijedlog zelenih dodano da je takve izjave uvredljivog sadržaja davao predsjednik Srbije. U prijedlogu izvješća također se “osuđuje korištenje Srpske pravoslavne crkve kao produžetka srbijanskog utjecaja u regiji”, a ponavlja se i poziv za otvaranje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi Udbe i KOS-a, kao i “vraćanje dosjea vlada sljednicama, ako to zatraže”. Tonino Picula kaže kako su pregovori o izvješću o Srbiji završeni još brže nego godinu ranije, pa se stoga nada glatkom usvajanju.
Otvori KEKS Pay
Mađarski premijer pozvao je hrvatsku i Višegradasku zajednicu hoće li to Srbija opet shvatiti kao prijetnju