Novi paket mjera koji Vlada donosi kako bi pokušala obuzdati inflaciju je dobar, ali je pitanje hoće li biti dovoljan. Poručio je to u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a ekonomski stručnjak, profesor Visoke škole Effectus Mladen Vedriš koji kaže i kako neće svi njima biti jednako zadovoljni.
Za uvođenje novog poreza na profitne marže i je li tako nešto izvedivo Vedriš kaže da ne treba podcijeniti glavne igrače i da će Ministarstvo financija trebati voditi računa o ulaznim cijenama te da se preko transfernih cijena može smanjiti iznos i dobit. - Dobro je da se konačno dešava, ali ne smije ostati na razini deklaracije. Vani postoje čitavi mehanizmi, od udruga potrošača koji ukazuju na probleme do odsjeka unutar pojedinih ministarstava. Austrija je, primjerice, tužila nekoliko velikih firmi za dampinške cijene.Sve je moguće napraviti. Mi se uvijek čudimo kako je naša inflacija 5 8, a EU 3, 1. Razlika je u postojanju ili nepostojanju politika koje reguliraju cijene i tržište - kazao je.
Na pitanje je li SDP onda u pravu kada inflaciju zove Plenkovićeva inflacija rekao je da je to politički rečeno i pojednostavljeno. U dobrim vremenima se o inflaciji ne razmišlja, a ključni problem kod nas je, dodao je, nastao kada je krivulja koja je dugo bila mirna krenula naglo rasti. Zato, dodao je, nije korektno inflaciju svesti na jedno ime, ali je Vlada adresa koja se s time mora nositi.
Za najavu porasta paušala u turizmu i hoće li to dovesti do novog rasta cijena smještaja kazao je kako će to neki moći napraviti, a neki ne. - Tko ima takvu poziciju, kvalitetu lokacije i tko ima takvu strukturu gostiju taj će moći to poskupljenje ugraditi u cijenu. Onaj tko to napravi umjesto da smanji svoju dobit i ostane bez gosta neće imati ni dobiti niti pokriće troškova. Zato mislim da povećanje paušala neće izazvati neke veće turbulencije na tržištu-poručio je. S normalizacijom avio prijevoza nakon pandemije ozbiljni igrači vratili u igru – Grčka, Turska, Španjolska i komoditet dizanja cijena je, dodao je, završio.
Druga strana priče, kaže Vedriš je i pritisak troškova koje iznajmljivači imaju od troškova energije do troškova čišćenja. Priče koje se čuju na tu temu znaju, kaže, biti i bizarne pa bi jedan zanemarivi dio koji procijeni da im se iznajmljivanje više ne isplati mogao i prestati s time, a dio bi se mogao prebaciti na dugoročni najam.
Sve skupa bi moglo dovesti do svojevrsnog restrukturiranja tržišta. Obzirom da ministri, svatko u svom resoru, moraju napraviti uštede Vedriš na pitanje gdje se može rezati i tko bi prvi mogao biti na udaru u toj štednji kaže kako je ta mjera napravljena jer smo negdje na granici onih 3 posto deficita BDP-a koja, prijeđe li se, znači i da dolazimo pod monitoring. Imajući u vidu, dodao je, inflaciju i izvanredne rashode od tuda i potreba za uštedama od 1,3 milijarde eura. - Imate određene troškove koji su fiksni, ne elastični. To će prvenstveno biti troškovi plaća u bruto iznosu. Materijalni troškovi vrlo vjerojatno će se odgoditi, pomaknuti ili ukinuti dio investicija. Znači, svaki resor u svom području ima određene investicije. One će vjerojatno stati - kazao je i kao iznimku naveo sredstva koja su dio investicija koje se financiraju novcem iz EU sredstava.
Na pitanje hoće li to biti dovoljno i postoji li opasnost da deficit ipak raste kazao je da je siguran da će biti dovoljno. - Ako pogledate kojom brzinom je rasla krivulja javne potrošnje onda tu sigurno ima prostora da se "rijeka vrati u korito"- kazao je i podsjetio i na pritisak drugih članica Europske unije koji traže da se izdaci za obranu izbace iz tog limita pa čak i da se energetika tretira drugačije iz čega zaključuje da taj razgovor neće biti hrvatski već na razini cijele Europe.
U javnoj i državnoj upravi rastao je broj zaposlenih, a rasle su i plaće, posebno uoči i u super izbornoj godini. To je, kazao je Vedriš, sigurno prenapregnulo proračun. Kazao je i da generalno cijela Europa zapošljava jako puno ljudi u javnom sektoru i da tu mi jesmo u vrhu, ali da generalno govoreći, treba postaviti nekakve parametre prema broju stanovnika, prema regionalnoj razvijenosti... Dio zaposlenih trebale bi zamijeniti, kazao je, i tehnologija, digitalizacija, a problem vidi i u više od 500 jedinica lokalne samouprave. - Mjera regionalnog preustroja mora biti konzistentna i kompletna. Postoje neke blaže mjere gdje se predlaže općinama da međusobno surađuju itd.. Ja bih rekao da svuda u sustavu, kad pogledate broj ljudi prema broju stanovnika i usporedite to s Europom, imamo isto ili više ljudi. Ali i da pati kvaliteta usluga. Pitanje je za svaki resor, da li taj potencijal koji imate najbolje koristite - kazao je.
Vedriš je u emisiji istaknuo i kako se svijet mijenja, da je drugačiji i tko ne shvati te promjene koje se dešavaju ostat će, kaže, živjeti u svijetu kojeg više nema. Jer pojavila se, dodao je, Kina i brzina promjena koju oni unose i vrše konkurentski pritisak je enorman. Europa je shvatila da mora nešto učiniti, a Hrvatska je to tek primila na znanje. No promjene su, drži neminovne i već iduća financijska perspektiva koja brzo stiže imat će druge prioritete kod korištenja europskih sredstava.
Jačat će se sigurnost i zato se, kaže, već i govori gdje mi možemo sudjelovati u vojnoj industriji, a tema će biti i zelena energija i to ne samo s aspekta ekologije nego i s aspekta cijene, konkurentnosti, stabilnosti... - Bit će jedan veliki pritisak da se digne razina industrijske proizvodnje unutar Europske unije. Svaki treći proizvod danas koji mi držimo u rukama je došao iz Kine, a kineska ambicija je da za pet ili šest godina udio kineskih proizvoda bude i 40 posto. Europa zna što to znači jer smo i u pandemiji vidjeli što znači dostupnost nakon čega je Europa odlučila preseliti dio proizvodnje bliže. Ne samo zbog sigurnosti nego i radnih mjesta jer ako imate industriju imate i visoko kvalitetna radna mjesta i tehnologiju, plaće i porezne obveznike tako da se taj zaokret ne smije samo primiti na znanje nego i početi ostvarivati - kazao je Vedriš.
Kao prvi, a danas počasni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vedriš je komentirao i brojne afere koje potresaju sportske saveze. Kazao je da je sretan što HNS koji je i osobno stvarao ostvaruje izvrsne rezultate i koji je, po svemu sudeći, imun na takve pojave. To pripisuje i visokoj razini profesionalnosti u organiziranju. - Ja kao počasni predsjednik sam redoviti gost na skupštinama gdje slušam i financijska izvješća. Pa tu se cijepa dlaka na pola. Nema tu improvizacije. Postoji sistem unutrašnjeg monitoringa i kontrole jer su to relativno značajna sredstva koja se ostvaruju prvenstveno od vanjskih natjecanja. Stupanj zapuštenosti rada u većini drugih saveza je zapravo zapanjujući i naravno, pasivnost rada Hrvatskog olimpijskog odbora koji ipak treba uspostaviti nekakav monitoring i kontrolu. Jedna pasivnost je dovela do kriminala - poručio je.
Naglasio je i da kontrola mora biti cjelovita i odnositi se i na javna sredstva, ali i na ona koju, uvjetno rečeno, "netko unese u javne stvari". Na pitanje znači li to da mu priče kako nitko ništa nije znao ne drže vodu Vedriš je kazao kako oko svakog saveza postoji skupina entuzijasta, a onda i skupina ovakvih ili onakvih profesionalaca. - Ja sam siguran da je u većini saveza jedan dobar dio ljudi ipak znao da se nešto događa. U Skijaškom savezu je sigurno širok krug ljudi morao znati - poručio je i dodao kako se stvorila praksa da, ako nitko ništa ne pita, valjda nema nikakvih problema. Sada je pitanje hoće li se iz svega što se dogodilo izvući pouka i poruka i da nakon svih afera kompletan sustav i Olimpijskog odbora i praćenja rada pojedinih saveza morati biti drugačiji.
Otvori KEKS Pay
Dodatan porast pausala u turizmu ce samo vise njih okrenut na crno trziste bez prijavljivanja itd.igrajte se igrajte gladni paraziti...