Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Poznato koliko hrane Hrvati bace svake godine: 'Krivo procjenjuju i previše kupuju'

Za vrijeme 'lockdowna' uspjeli kao kućanstva smanjiti bacanje hrane za oko 10 posto jer su odlasci u kupovinu bili vrlo složen poduhvat, pa smo primarno trošili zalihe namirnica koje smo već imali u kućanstvima. "Činjenica je da potrošači, odnosno kućanstva kao dominantan proizvođač otpada od hrane najviše hrane bacaju jer krivo procjenjuju prehrambene potrebe i previše kupuju", ističe Ilakovac
24. srpnja 2022. u 09:49 2 komentara 1285 prikaza
Šibenik: Bogata ponuda voća i povrća no ipak uz visoke cijene
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane što je više od 280 tisuća tona, a čak 76 posto otpada potječe iz kućanstava dok je prosjek Europske unije 53 posto, doznaje se od predsjednice Centra za prevenciju otpada od hrane - CEPOH Branke Ilakovac. Ilakovac je u razgovoru za Hinu upozorila da prevencija i s njom povezana edukacija građana u Hrvatskoj nije prepoznata kao ključna u borbi protiv nastanka otpada od hrane. 

"Ako želimo dugoročne rezultate u smanjenju bacanja hrane iznimno je važno stalno informiranje i edukacija građana svih dobnih skupina i svih sektora, pri čemu je presudna uloga stručnih organizacija", ističe Ilakovac.

Stvari na bolje trebale bi krenuti uz pomoć EU projekta "Izgradnja kapaciteta za Zeleni europski plan po mjeri lokalne zajednice" koji je CEPOH pokrenuo kako bi pomogao svima koji u kriznoj situaciji žele pomoći doniranjem hrane.

Projekt vrijedan 442.494 kuna, većim dijelom financiran iz Europskog socijalnog fonda trajat će 15 mjeseci, a namijenjen je svima koji u kriznoj situaciji žele donirati hranu, što su najčešće građanske inicijative i udruge koje mobiliziraju lokalno stanovništvo. Malim promjenama do manje otpada, krive procjene razlog bacanja hrane Sprječavanje nastanka viškova hrane ključni je i najvažniji korak prema redu prvenstva gospodarenjem otpadom od hrane ili takozvanoj "hijerarhiji postupanja" koju preporučuje Europska komisija pa se Ilakovac nada da će i u Hrvatskoj biti više prilika za provedbu projekta.

Naglasila je da je to posebno važno jer se edukacijom potrošača mogu značajno smanjiti količine bačene hrane, a rezultati se mogu postići vrlo brzo - malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupovine, pripreme i konzumacije hrane. Primjerice, podsjeća kako smo za vrijeme 'lockdowna' uspjeli kao kućanstva smanjiti bacanje hrane za oko 10 posto jer su odlasci u kupovinu bili vrlo složen poduhvat, pa smo primarno trošili zalihe namirnica koje smo već imali u kućanstvima.

"Činjenica je da potrošači, odnosno kućanstva kao dominantan proizvođač otpada od hrane najviše hrane bacaju jer krivo procjenjuju prehrambene potrebe i previše kupuju", ističe Ilakovac.

To potvrđuju rezultati istraživanja CEPOH-a u kojem je gotovo polovica od tisuću ispitanika navela da je krivac za nastanak otpada od hrane u njihovom kućanstvu prevelika količina pripremljenog obroka. Razlog bacanja je i taj što potrošači zaborave na hranu u ormariću ili hladnjaku pa joj istekne rok, a dobar dio ispitanika naveo je da ukućani ne pojedu svoj dio pa obrok propadne ili pak kupe preveliku količinu hrane koju nisu uspjeli pojesti pa završi u otpadu.

Otpad od hrane štetnim plinovima onečišćuje zrak No, osim što potrošači bespotrebno troše novac na hranu koju ne pojedu, posljedice su puno šire jer otpad od hrane onečišćuje zrak. 

"Nužno je širiti svijest o tome koliko je otpad od hrane problematičan kada se odlaže jer se razvijaju štetni staklenički plinovi koji onečišćuju zrak, a onečišćujemo istovremeno i tlo i podzemne vode", upozorava sugovornica. Za nju je takvo ponašanje poražavajuće tim više kad zbrojimo i strahovit pritisak koji na okoliš ima proizvodnja hrane. 

Za svjetsku proizvodnju hrane koristi se 25 posto cjelokupne naseljive površine i čak 70 posto svjetske potrošnje pitke vode. Svjetska proizvodnja hrane je i uzrok 30 posto emisija stakleničkih plinova i 80 posto ukupnog krčenja šuma te jedan od najvećih uzročnika promjena u korištenju zemljišta i gubitka bioraznolikosti.

"Dakle, iscrpljujemo ograničene resurse i opterećujemo okoliš zbog proizvodnje hrane koju smo kupili i na kraju bacili, čime smo još dodatno onečistili okoliš jer svi se ti utjecaji zbrajaju", ističe Ilakovac. Time se, upozorava, ubrzavaju i klimatske promjene koje onda povratno negativno utječu na sigurnost, kvalitetu i dostupnost hrane.

Moralni problem: Jedni bacaju, drugi gladuju

"Bacanje hrane je i moralni problem, s obzirom na to da jedni bacaju, a drugi gladuju, a broj socijalno ugroženih, pothranjenih i gladnih ljudi će se uz globalnu inflaciju i posljedice klimatskih promjena dodatno pogoršati, posebice uz stalni porast globalnog stanovništva koje treba nahraniti", upozorila je Ilakovac za koju je posebno osjetljiva tema bacanja hrane u vrijeme krize.

Ilakovac kaže da se u Hrvatskoj po podatcima za 2020. koji su poslani u EU po stanovniku baci oko 71 kilogram hrane godišnje ili ukupno 286.379 tona, a čak 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, dok je prosjek EU 53 posto. Kaže i da se prema procjenama u zemljama EU svake godine baci oko 88 milijuna tona hrane, što uzrokuje trošak od oko 143 milijarde eura. 

"Ta neodrživost obrazaca potrošnje i nužnost promjene ponašanja potrošača te smanjenje bacanja hrane na nivou maloprodaje i ugostiteljstva trebali bi pokrenuti drastične mjere i aktivnosti u narednom razdoblju, s obzirom da si je Hrvatska kao članica EU zadala cilj smanjiti bacanje hrane za 50 posto do 2030. godine", ističe Ilakovac.

Kaže da je to u skladu i s UN-ovim Globalnim ciljem održivog razvoja koji nalaže da se do 2030. prepolovi bacanje hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, uz smanjenje gubitaka hrane u svim fazama opskrbnog lanca. Isti cilj slijedi i Zeleni Europski plan i njegova središnja strategija od Polja do stola.

Ilakovac podsjeća da je Hrvatska izradila Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2019. do 2022., po kojemu se provode aktivnosti mjerenja količina, kao i one koje bi trebale osnažiti sustav doniranja viškova hrane i preraspodjelu na ljude u potrebi, međutim smatra da prevencija nije prepoznata kao ključna u borbi protiv nastanka otpada od hrane. 

Vodiči i webinari objasnit će kome i u pod kojim uvjetima donirati hranu

U sklopu EU projekta bit će izrađena dva vodiča - za komuniciranje u kriznim situacijama koji će sadržavati dionike i zaduženja, kao i primjere koga kontaktirati u kriznoj situaciji, te upute o pravilnom doniranju hrane, s objašnjenjima što se može, kome i u pod kojim uvjetima donirati. Digitalni primjerci bit će dostupni za preuzimanje na mrežnim stranicama svih partnera u projektu.

Ilakovac kaže da planiraju i održati seriju webinara, to jest seminara preko interneta, kako bi udruge i građanske inicijative dodatno educirali i osnažili u području doniranja hrane. "To je važno kako se ne bi ponovile situacije da građani iz najbolje namjere donose hranu koja se ne može ili ne smije prihvatiti jer primjerice nema deklaracije ili joj je istekao rok", upozorila je, podsjetivši i da je nakon potresa u Sisku i Petrinji došlo do takvih negativnih situacija zbog nejasne komunikacije.

Pripremaju stoga i infografike - jednostavni vizualni alat za komunikaciju putem sve važnijih društvenih mreža uz pomoć kojih će, nadaju se, doprijeti do javnosti i kvalitetnim informiranjem ostvariti korist za cijelo društvo.

Partneri na tom projektu koji je CEPOH pokrenuo su Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, kao organizacija s najviše iskustva u podijeli hrane korisnicima tijekom kriznih situacija, te dvije potrošačke udruge - Društvo Potrošačica i Centar za edukaciju i informiranje potrošača. U projekt su uključeni i stručnjaci za sigurnost hrane iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!


Rezolucija pasica NOVA | Autor :
Njemačka uvela jeftine karte za javni prijevoz mijenjaju se navike Nijemci zbog inflacije počeli masovno štedjeti, no jedne stvari se ne žele odreći ma koliko koštalo Male kolone za otkup pšenice ispred Čakovečkih mlinova za opskrbu u slučaju rata, katastrofe... Objavljeno kakva nam je situacija s robnim zalihama: Pogledajte što se sve čuvalo, a što je nabavljeno nije mogla vjerovati Žena šokirana postupkom konobara: 'Naplatili su mi duplo za švedski stol i rekli da sam previše pojela!'
Havaianas Brasil Logo
PROMO
Koja je to ljetna obuća koja iz godine u godinu oduševljava sve Hrvatice?
Iskreno s poduzetnicima
Testirali smo kako je doista biti poduzetnik u Hrvatskoj: Evo što kažu Zagrebački poduzetnici i obrtnici metropole
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Svračak
    Svračak:

    Ne znamo procijeniti ali se bojimo da ne umremo gladni. Gotovo smo najdeblja država u Europi i kukamo da je teško.

  • Avatar ivica48
    ivica48:

    Imam solidnu mirovinu ali hrane ne baci ni mrvice