Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 103
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Oslobođenje doprinosa izazvalo pomamu

Poslodavci pohitali zaposliti mlade prije ukidanja olakšica: Rekordnih 9500 ugovora na neodređeno u jednom mjesecu

Zagreb: Tramvajski promet na Trgu bana Josipa Jelačića
Foto: Patricija Flikac/PIXSELL
1/3
26.01.2025.
u 20:53

Mjerljivi učinak mjere bit će izbijanje ukupno oko 2 milijarde eura iz sustava zdravstvenog osiguranja, a posredno proračuna, ističe Matković

Rekordnih 9500 radnika mlađih od 30 godina dobilo je tijekom prosinca ugovor o radu na neodređeno vrijeme, što je bio odgovor poslodavaca na odluku Vlade da ukine petogodišnje oslobađanje od plaćanja zdravstvenog doprinosa. Broj zaposlenih za koje su poslodavci stekli pravo na olakšicu popeo se 31. prosinca na 201.695, a u studenome ih je bilo 192 tisuće. Kako je u Hrvatskoj zaposleno oko 300 tisuća radnika mlađih od 29 godina, proizlazi da je država osigurala poslodavcima olakšicu za većinu mladih ljudi koji se nalaze u radnom odnosu.

Oslobađanje od plaćanja doprinosa za stalno zaposlenog mladog radnika primjenjivalo se od početka 2015. godine i dosad su tu mjeru poslodavci koristili za 330 tisuća osoba. Olakšica je ukinuta uz obrazloženje da za njom više nema potrebe, no za nešto manje od stotinu tisuća radnika zaposlenih nakon 2022. godine stečeno pravo ostaje sve dok ne protekne pet godina od dana njihova zaposlenja na neodređeno. Zadržavanje stečenog prava je i ponukalo tvrtke i državne ustanove da u zadnji tren rekordan broj mladih prebace ili prvi put zaposle na ugovore na neodređeno. Pokazalo se da je većina mladih za koje su poslodavci dobili olakšicu kod njih već radila na određeno, a samo je oko osam posto mladih zaposleno prvi put.

Za 9439 mladih ljudi kojima su u prosincu tvrtke ponudile ugovore na neodređeno olakšica će se koristiti do kraja 2029. godine! No time nisu istekle državne potpore za zapošljavanje mladih, samo se skratio rok njihova trajanja. Zadržano je oslobođenje na jednu godinu za sve prvi put zaposlene mlade ljude, bez obzira na oblik ugovora, a ako se taj ugovor nakon prve godine pretvori u ugovor na neodređeno, poslodavac za novozaposlenog radnika neće plaćati zdravstveni doprinos pune dvije godine. Olakšica po radniku, ovisno o plaći, najčešće se kreće od 200 do 300 eura mjesečno jer su poslodavci dužni mjesečno izdvojiti 16,5 posto radnikove bruto plaće za zdravstveni doprinos. Radnicima na minimalcu olakšica je 165 eura. Dosadašnje petogodišnje oslobođenje od plaćanja doprinosa teži oko dvije milijarde eura, koliko je novca ostalo poduzećima koja su koristila mjeru! Svejedno, udio mladih ljudi u ukupnoj zaposlenosti osjetno pada te je danas u Hrvatskoj, zajedno sa strancima, zaposleno oko 112 tisuća mladih u dobi do 34 godine manje nego što ih je bilo 2008. godine. Veća bi korist za tu populaciju i domaće tržište rada bila da je tim novcem u deset godina država sagradila 25 tisuća stanova od po 50-ak kvadrata i povoljno ih iznajmljivala mladim ljudima.

Dr.sc. Teo Matković, sociolog i autor niza znanstvenih radova o tržištu rada, ističe da skupa olakšica nije promijenila obrasce trajnog zapošljavanja mladih te da nije bilo razloga da se produljuje korištenje mjere. – Gledajući stopu zaposlenosti mladih (15-29 godina), ona se, doista, znatno povećala od 2014. do 2019. (sa 34,3% na 43,6%), što je razina na kojoj je više-manje ostala do sada. No stanje početkom prošlog desetljeća bilo je privremeni rezultat dugotrajne krize. Pretkrizne 2008. stopa zaposlenosti mladih iznosila je 45,4%, bez poticaja, prije članstva u EU i uz znatno veće generacije mladih. Tu stopu zaposlenosti mladih iz 2008. godine nismo dosegnuli do danas, kaže Matković i dodaje da, što se tiče učinka na tržište rada i mlade, sustavne ekonometrijske evaluacije mjera još nema, no dostupni pokazatelji ukazuju da je olakšica ‘uglavnom predstavljala jalov teret i nije promijenila obrasce trajnog zapošljavanja mladih’.

– Mjerljivi učinak mjere od njezina uvođenja 2015. do završetka posljednjih olakšica krajem 2029. bit će izbijanje ukupno oko 2 milijarde eura iz sustava zdravstvenog osiguranja, a posredno i iz proračuna, ističe Matković i podsjeća da je zakonska promjena gotovo jednoglasno izglasana u Saboru krajem 2014., kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti mladih i u što većoj mjeri osiguralo njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

Poslodavci su prigrlili olakšicu, i nakon pet godina, krajem 2019., 130 tisuća osoba bilo je oslobođeno plaćanja doprinosa po ovom temelju, a sada, deset godina od njezina pokretanja, oslobođeno je još oko 200 tisuća zaposlenih. – Vodeći se deklariranim ciljevima mjere, među zaposlenim mladima (15-29 godina), udio njih koji je radio na privremenim ugovorima u prve dvije godine primjene povećao se s 40,1% u 2014. na 51,7% u 2016., ali se nakon pet godina primjene 2019. godine opet vratio na razinu iz 2014. godine od 41,2%, ističe Teo Matković.

Udio zaposlenih na određeno tek se nakon pandemije znatnije smanjio i u 2023. dosegnuo, u europskom kontekstu, još uvijek prilično visokih 27,1%. Inače, prema evidencijama mirovinskog sustava svaki peti zaposleni u Hrvatskoj radio je potkraj prošle godine preko ugovora na određeno, što čini vojsku od oko 350 tisuća zaposlenih. Najviše je takvih ugovora bilo ljeti, oko 390 tisuća! Jednogodišnje oslobađanje od plaćanja doprinosa za prvi put zaposlene mlade ljude odobrava se i za ugovor na određeno. Mjera je dostupna i za strane radnike.

Nema domaćih projekcija kako bi moglo izgledati hrvatsko tržište rada za dva desetljeća, ali Matković kaže da postoje predviđanja Europske agencije za razvoj strukovnog obrazovanja, CEDEFOP, koja upućuju na povećanje poslova u zdravstvu i skrbi, obrazovanju te poslova stručnjaka. – Prema ovom modelu ne predviđaju se tektonske izmjene, iako će tekuća digitalna i zelena tranzicija, odnosno klimatske promjene, imati veliki učinak na tržište rada, strukturu, ali i sadržaj poslova, kaže Matković. Svejedno, nema jamstva da tektonske promjene nisu pred vratima. 

FOTO Evo koliko vaši prijatelji i susjedi zarađuju: Neki primaju i po 2800, a od ovih ljudi ne tražite da plate kavu

Zagreb: Tramvajski promet na Trgu bana Josipa Jelačića
1/14

Komentara 4

ST
sttipe
21:02 26.01.2025.

Šta o toj mjeri govore oni koji za njih moraju raditi?? Jednom sam radio u firmi u koju je tadašnji gazda doveo 6 malo starijih dječaka, i dao mi ih da im budem poslovođa. Tjedan dva sam pokušavao svašta aa onda sam reka tukcu da više ne računa na mene ka na poslovođu. I da bude sritan ako napravim više od većine njih.. Srića, tad je hdz izgubio izbore, a "gazda", poslove, pa je ta firma opet spala sa 30tak ljudi na 3.. Ta je bila jedina di sam dobija otkaz, a taj otkaz mi je bija najbolje šta mi se dogodilo vezano za tu firmu!! Sada uz djecu kojoj tribaš bit neka vrsta tete u vrtiću, imaš i nepalce, koji se broje u radnike, a neko triba napravit i posal, tako da triba i za njih neko raditi... U sljedećih nekoliko godina propast će "gazde", koje ne rade samii, i oni koji nemaju super poslove priko politike..

PO
Poganec
06:23 28.01.2025.

A koliku mirovinu ce imati

ST
Stubicanec
22:29 26.01.2025.

Gdje to na "neodređeno"državna uprava?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata