Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Posao u fušu: Liječnici iz KBC-a Zagreb ne smiju raditi privatno

- Čekam nove kriterije te izvješće o obavljenom radu liječnika, kaže ravnatelj ustanove Željko Reiner
08. ožujka 2011. u 11:00 14 komentara 775 prikaza
Željko Reiner, (1)
Foto: Boris Šćitar/PIXSELL

Zagrebački KBC, u kojem mahom rade visoko educirani stručnjaci, najveća je bolnica u Hrvatskoj, ali vjerojatno i jedina čiji ravnatelj akademik Željko Reiner nijednom liječniku još nije potpisao odobrenje za rad s privatnim pacijentima izvan radnoga vremena.

Drugi potpisuju dopisnice

– Točno, još nisam odobrio i potpisao nijedan zahtjev. Čekam da HZZO objavi nove kriterije o obavljenom radu u bolnicama po medicinskim djelatnostima za krug bolnica koje su uvrštene u prvu kategoriju, kojima pripada KBC Zagreb. Usto, čekam i izvješće iz HZZO-a o obavljenom poslu za svakog liječnika koji traži dopusnicu pojedinačno – rekao nam je akademik Reiner.

Stiglo mu je, dodao je, 16 zahtjeva liječnika, anesteziologa, dermatologa, neurologa, gastroenterologa, otorinolaringologa, radiologa, endokrinologa, ginekologa. A kako nam je potvrdio šef Klinike za ortopediju prof. Domagoj Delimar, Reiner je dobio i zahtjeve 13 ortopeda.

Prema pravilima koji vrijede od 1. veljače, u dopunski poslijepodnevni rad smiju ići samo oni državni liječnici u medicinskoj djelatnosti koja je iznad nacionalnog prosjeka u obavljenom poslu, u što je uračunan rad svih bolnica neovisno o razini. Dok se očekuje nadopuna ovih kriterija, ravnatelj KBC-a Zagreb odbija potpisati dopusnice čime je, navodno, izazvao nezadovoljstvo liječnika koji žele raditi privatno i ispunjavaju uvjete. To više što ravnatelji drugih bolnica bez problema potpisuju dopusnice svojim liječnicima po vrijedećim kriterijima.

– Gube velike privatne zdravstvene ustanove koje ovise o visokoj stručnosti liječnika KBC-a. Na gubitku su i brojne manje privatne prakse koje sada ne mogu obaviti puni opseg posla. Ne mogu dovoljno raditi, pa ni zaraditi, i siguran sam da ih je dio pred propašću. Pacijenti se vezuju za određene liječnike u privatnim praksama kojih sada tamo nema pa ih traže u bolnici. Produžuju se tako liste čekanja i dodatno financijski opterećuje HHZO – opisuje nam jedan liječnik, koji je i osobno pogođen Reinerovom odlukom.

Prema njegovoj računici, privatna praksa s tri do četiri zaposlena, bez državnih liječnika u ugovornom odnosu, gubi mjesečno između 30.000 i 40.000 kuna, a liječnik koji ne radi gubi od 10.000 do 20.000 kuna mjesečno.

– U Vinogradskoj bolnici se procedura s dopusnicama odvija normalno iako su kriteriji za neke djelatnosti dvojbeni i očekujem korekcije kako bi se uspostavio pravedniji odnos u pravima o privatnom radu – kaže zamjenik ravnatelja prof. Goran Roić.

Ravnatelj KB-a Dubrava prof. Milan Kujundžić do sada je, kaže, potpisao sedam-osam zahtjeva liječnika. U KB-u Sveti Duh ravnatelj dr. Miran Martinac dobio je 17 zahtjeva, šest ih je potpisao, ostali su u proceduri. To su uglavnom ginekolozi, anesteziolozi, oftalmolozi koji zadovoljavaju sadašnje kriterije.

Rezultati krajem tjedna

Prema riječima direktora HZZO-a dr. Tihomira Strizrepa, vjerojatno će potkraj tjedna biti završeni nadopunjeni kriteriji za mjerenje rada između bolnica iste kategorije. Slaže se da će komparacija među bolnicama biti pravednija i uvjeti za liječnike koji žele raditi privatno povoljniji.

Važeći su kriteriji posebno pogodili radiologe u kliničkim bolnicama i KBC-ovima jer su svi ispod prosječnoga rada na nacionalnoj razini. Tako je do 31. siječnja ove godine šest radiologa s Rebra radilo i privatno, dok danas na to prava nema nitko. Jedan od njih, koji je želio ostati anoniman, rekao nam je da s kolegama razmišlja i o ustavnoj tužbi zbog diskriminacije u radnim pravima.

– Pa ja, primjerice, radim radiološke intervencije koje traju i po šest sati, a za to vrijeme moj kolega u nekoj općoj bolnici obavit će desetak jednostavnih ultrazvučnih pretraga. Ali, on smije raditi s privatnim pacijentima, smije dodatno zaraditi da bi popunio svoj kućni budžet i platio kredite, a ja to ne smijem. Ovo je društvo puno novca uložilo u moju edukaciju, a sada me tjeraju da dam otkaz i tražim posao u inozemstvu ili u privatnoj ustanovi – kaže naš sugovornik.

Svi liječnici s Klinike za ortopediju

Svih 13 liječnika želi raditi s privatnim pacijentima

Svi liječnici s Klinike za ortopediju na Šalatu, njih trinaestero, traže od ravnatelja odobrenje za rad s privatnim pacijentima. Problem je, pak, u tome što prema Pravilniku odobrenje može dobiti najviše polovina liječnika s jednog odjela.

Ortopedi smatraju da je to diskriminacija, jer svatko od njih, kažu, na Klinici radi jako puno i svaki je iznad nacionalnog prosjeka u opsegu rada. Čekaju obrazloženje ravnatelja Reinera, odnosno ministra Milinovića.

Hrvatski Telekom
UPRAVLJA S 516 E-PUNIONICA
Hrvatski Telekom: Predvodnik e-mobilnosti u regiji
  • -obrisani-:

    Vrijeme je i bilo da se kaze STOP.

  • Avatar Ledeni
    Ledeni:

    Pa šta su liječnici supermani da mogu dnevno raditi 16 sati? Ne. nego to rade na uštrb rada u državnim ustanovama. Odnosno u državnima ništa ne rade, ili rade minimalno da bi mogli potegnuti u privatnima. I usput pacijente preusmjeravaju ... prikaži još!u u privatne ustanove. Tko želi raditi u privatnim ustanovama neka ide, široko mu polje. Ali nema sjedenja u dvije stolice.

  • damian2:

    Nek rade kaj hoce, samo nek LIJECE.