Sve jače suše, oluje i obilne kiše u nekim od najvećih svjetskih gospodarstava mogle bi stajati globalno gospodarstvo 5,6 bilijuna dolara do sredine stoljeća, pokazuje izvješće konzultantske tvrtke za inženjerstvo i okoliš GHD. Ove su godine obilne kiše izazvale poplave koje su poplavile gradove u Kini i Južnoj Koreji i poremetile opskrbu vodom i električnom energijom u Indiji, dok je suša ugrozila žetvu poljoprivrednika diljem Europe.
Takve katastrofe koštaju globalno gospodarstvo stotine milijardi dolara.
Prošlogodišnje ekstremne suše, poplave i oluje prouzročile su globalne gubitke veće od 224 milijarde dolara, prema bazi podataka o izvanrednim događajima Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa sa sjedištem u Bruxellesu. Ti će troškovi porasti budući da klimatske promjene potiču intenzivnije padaline, poplave i suše u idućim desetljećima, upozorava se u izvješću konzultantske tvrtke GHD.
Voda, kad je ima previše ili premalo, može "biti najrazornija sila koju zajednica može iskusiti", rekao je Don Holland, koji vodi GHD-ov program kanadskog tržišta vode. GHD je procijenio rizike za vodu u sedam zemalja koje predstavljaju različite ekonomske i klimatske uvjete, uključujući SAD, Kinu, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Filipine, Ujedinjene Arapske Emirate i Australiju.
Koristeći globalne podatke o osiguranju i znanstvene studije o tome kako ekstremni događaji mogu utjecati na različite sektore, istraživački tim procijenio je iznos gubitaka s kojima se zemlje suočavaju u vidu izravnih troškova, kao i za ukupno gospodarstvo. U SAD-u, najvećem svjetskom gospodarstvu, gubici bi mogli dosegnuti 3,7 bilijuna dolara do 2050. godine, a bruto domaći proizvod bi mu se do tada svake godine smanjivao za oko 0,5 posto. Drugo najveće gospodarstvo - Kina, suočava se s kumulativnim gubicima od oko 1,1 bilijun dolara do sredine stoljeća.
Od pet ključnih poslovnih sektora za globalno gospodarstvo, proizvodnja i distribucija bile bi najteže pogođene katastrofama koje bi stajale 4,2 bilijuna dolara budući da nestašica vode remeti proizvodnju, dok oluje i poplave uništavaju infrastrukturu i zalihe. Poljoprivredni sektor, osjetljiv i na sušu i na ekstremne kiše, mogao bi do 2050. pretrpjeti gubitke od 332 milijarde dolara. Ostali sektori koji se suočavaju s velikim izazovima su maloprodaja, bankarstvo i energetika.
Na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu, globalna skupina stručnjaka pokrenula je novo povjerenstvo za istraživanje vodnog gospodarstva čiji je cilj savjetovati kreatore politika o upravljanju vodama.
Moramo "transformirati način na koji zajedno upravljamo vodom i klimom", rekao je supredsjedavajući povjerenstva Tharman Shanmugaratnam. "Troškovi toga nisu trivijalni, no ne mogu se mjeriti s troškovima ako dopustimo da ekstremni vremenski uvjeti izazovu devastaciju."
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Otvori KEKS Pay
Imamo svu silu "strucnjaka" i "znanstvenika" pa se pitamo (drustvo u bircuzu "Dva deci eliksira mudrosti") kako uz sve te silne umove nisu dosli na ideju da zemu slauf i pumpu pa pumpaju vodu od onuda gdje je ima previsee u krajeve gdje vode nema dovoljno. Nemojte sada ocekivati od nas obicnih Hlebinaca/Lojzeka da im damo i rjesenje za problem pumpanja i slaufa. Nismo mi ti koji dobivamo velike place i nis ne delamo nek "strucnjaci" i "znanstvenici" nemaj naprave mi im smo se namucili izmedu rundi i sada im damo ideju besplatno!