Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Poplave bi do 2050. mogle stajati svjetsko gospodarstvo 5,6 bilijuna dolara

Voda, kad je ima previše ili premalo, može "biti najrazornija sila koju zajednica može iskusiti", rekao je Don Holland, koji vodi GHD-ov program kanadskog tržišta vode. GHD je procijenio rizike za vodu u sedam zemalja koje predstavljaju različite ekonomske i klimatske uvjete, uključujući SAD, Kinu, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Filipine, Ujedinjene Arapske Emirate i Australiju.
31. kolovoza 2022. u 23:56 1 komentara 334 prikaza
Flooding hits eastern Kentucky
Foto: PAT MCDONOGH/USA TODAY NETWORK/R
Pogledajte galeriju 1/6

Sve jače suše, oluje i obilne kiše u nekim od najvećih svjetskih gospodarstava mogle bi stajati globalno gospodarstvo 5,6 bilijuna dolara do sredine stoljeća, pokazuje izvješće konzultantske tvrtke za inženjerstvo i okoliš GHD. Ove su godine obilne kiše izazvale poplave koje su poplavile gradove u Kini i Južnoj Koreji i poremetile opskrbu vodom i električnom energijom u Indiji, dok je suša ugrozila žetvu poljoprivrednika diljem Europe.

Takve katastrofe koštaju globalno gospodarstvo stotine milijardi dolara.

Prošlogodišnje ekstremne suše, poplave i oluje prouzročile su globalne gubitke veće od 224 milijarde dolara, prema bazi podataka o izvanrednim događajima Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa sa sjedištem u Bruxellesu. Ti će troškovi porasti budući da klimatske promjene potiču intenzivnije padaline, poplave i suše u idućim desetljećima, upozorava se u izvješću konzultantske tvrtke GHD.

Voda, kad je ima previše ili premalo, može "biti najrazornija sila koju zajednica može iskusiti", rekao je Don Holland, koji vodi GHD-ov program kanadskog tržišta vode. GHD je procijenio rizike za vodu u sedam zemalja koje predstavljaju različite ekonomske i klimatske uvjete, uključujući SAD, Kinu, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Filipine, Ujedinjene Arapske Emirate i Australiju.

Koristeći globalne podatke o osiguranju i znanstvene studije o tome kako ekstremni događaji mogu utjecati na različite sektore, istraživački tim procijenio je iznos gubitaka s kojima se zemlje suočavaju u vidu izravnih troškova, kao i za ukupno gospodarstvo. U SAD-u, najvećem svjetskom gospodarstvu, gubici bi mogli dosegnuti 3,7 bilijuna dolara do 2050. godine, a bruto domaći proizvod bi mu se do tada svake godine smanjivao za oko 0,5 posto. Drugo najveće gospodarstvo - Kina, suočava se s kumulativnim gubicima od oko 1,1 bilijun dolara do sredine stoljeća.

Od pet ključnih poslovnih sektora za globalno gospodarstvo, proizvodnja i distribucija bile bi najteže pogođene katastrofama koje bi stajale 4,2 bilijuna dolara budući da nestašica vode remeti proizvodnju, dok oluje i poplave uništavaju infrastrukturu i zalihe. Poljoprivredni sektor, osjetljiv i na sušu i na ekstremne kiše, mogao bi do 2050. pretrpjeti gubitke od 332 milijarde dolara. Ostali sektori koji se suočavaju s velikim izazovima su maloprodaja, bankarstvo i energetika.

Na ovogodišnjem Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom Davosu, globalna skupina stručnjaka pokrenula je novo povjerenstvo za istraživanje vodnog gospodarstva čiji je cilj savjetovati kreatore politika o upravljanju vodama.

Moramo "transformirati način na koji zajedno upravljamo vodom i klimom", rekao je supredsjedavajući povjerenstva Tharman Shanmugaratnam. "Troškovi toga nisu trivijalni, no ne mogu se mjeriti s troškovima ako dopustimo da ekstremni vremenski uvjeti izazovu devastaciju."

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Rezolucija pasica NOVA | Autor :

A flood victim takes refuge along a road in a makeshift tent, in Mehar Trećina Pakistana pod vodom Ministrica za klimatske promjene: "Kad pošaljemo crpke za vodu, oni kažu 'Gdje ćemo ispumpati vodu?' Sve je to jedan veliki ocean" Men walk with their belongings through rain waters following rains and floods during the monsoon season in Dera Allah Yar proglašeno izvanredno stanje VIDEO Monsunske poplave u Pakistanu odnose višekatnice, poginulo više od 1000 ljudi KLIMA I HRANA Govedina i janjetina najgore, a sokovi, riža i masline najbolji za okoliš
Uplift akademija
Iskoristite digitalizaciju na najbolji mogući način
Kata nije imala pretjerane ambicije biti poduzetnicom, no korona kriza natjerala ju je da promijeni stav
Amélie
Financijske potpore
Slastičarnica Amélie uspješno prevladala sve prepreke uz pomoć HAMAG-BICRO-a
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • homofobic:

    Imamo svu silu "strucnjaka" i "znanstvenika" pa se pitamo (drustvo u bircuzu "Dva deci eliksira mudrosti") kako uz sve te silne umove nisu dosli na ideju da zemu slauf i pumpu pa pumpaju vodu od onuda gdje je ima previse ... prikaži još!e u krajeve gdje vode nema dovoljno. Nemojte sada ocekivati od nas obicnih Hlebinaca/Lojzeka da im damo i rjesenje za problem pumpanja i slaufa. Nismo mi ti koji dobivamo velike place i nis ne delamo nek "strucnjaci" i "znanstvenici" nemaj naprave mi im smo se namucili izmedu rundi i sada im damo ideju besplatno!